Jagoda je voće koje proizvođačima donosi prvi novac u sezoni, a na pijacama se uveliko mogu kupiti ukusne i slatke, proizvedene u domaćim plastenicima.
Proizvodnja jagoda daje priliku za ostvarivanje zagarantovanog profita, ulaganja nisu velika, a ni proizvodnja ne zahteva posebne uslove. Stručnjaci smatraju da bi, ako se trend uzgoja jagoda nastavi, naša zemlja mogla da se pozicionira na inostranom tržištu, kao jedan od većih proizvođača.
Novi trendovi u proizvodnji, savremena tehnologija, uvoz, ali i raznovrsna ponuda, nameću proizvođačima da uvek idu korak napred i unose promene u svoju proizvodnju.
Tokom zimskog perioda, prisutan je uvoz svežih jagoda iz Španije, Italije, Grčke, nekada i i iz Izraela. Međutim, tražnja je tada mala, cena previsoka, za slabu kupovnu moć ljudi u našoj zemlji. Vansezonske jagode, uspostavljaju nove standarde, koji se ogledaju pre svega u kvalitetu, izgledu, kao i načinu pakovanja jagoda.
Stranci domaću jagodu ocenjuju kao veoma kvalitetnu, ali napominju da bi naši proizvođači trebalo da se udruže i ozbiljnije krenu u proizvodnju, jer im jagoda može vratiti višestruko. Od 12 hiljada tona, koliko je proizvedeno 2015. godine 80 posto je izvezeno u Rusiju. Otkupna cena bila je oko 1 evro, a na pijacama se trenutno može naći domaća jagoda za oko 300 dinara po kilogramu. Atraktivnost i profitabilnost bavljenja ovom vrstom voća, između ostalog, ogleda se i u održivosti ovako visoke cene.
I dok u Srbiji uživamo u domaćim ili uvoznim crvenim jagodama, u svetu se već nekoliko godina
proizvodi bela jagoda. U Evropu su ovu specifičnu sortu, doneli Holanđani, koji su je uvezli iz Južne Amerike, 2010. godine, gde se ona gajila u divljini.
Sadnice su skupe, za jednu je potrebno izdvojiti 7 eura, a prednost ove vrste je što se brzo širi. Rađaju od maja do avgusta, imaju nešto duže zrenje, zbog čega se i berba organizuje na svakih 10 – tak dana. Za gajenje belih jagoda nisu potrebni posebni tretmani, ni dodatno prskanje. Plodovi su nešto sitniji od crvenih i podsećaju na šumske jagode. Imaju citrusni ukus, nalik ananasu, a zbog mnogo šećera koji u sebi sadrže, podsećaju na žvakaće gume.
Prvo pitanje koje se nameće, kada vidite belu jagodu, je da li je ona genetski modifikovana. Odgovor je ne, jer su gajene kao i svaka druga jagoda, a kreirane su selektivnim uzgojem.
Zbog specifičnog izgleda, ali i male ponude, cena ovih belih plodova je znatno viša od jagoda koje kupujemo na našim pijacama. Za 100 grama potrebno je izdvojiti i do 500 dinara.
U Srbiji su se tek poneki voćari upustili u gajenje belih jagoda, na probnim parcelama i sa malim brojem zasada. Pored plodova, neki od njih prodaju i zasade, a ističu da bi udruživanjem više proizvođača mogli zajednički da plasiraju rod na tržištu.
Ana Adzić – novinar
Коментари су затворени.