Ukoliko želite lep i negovan travnjak evo šta bi valjalo činiti od januara do decembra.
U januaru oko travnjaka nema gotovo nikakve brige. Tek povremeno valja ukloniti eventualno otpalo granje ili lišće koje je naneo vetar. Činiti to tokom suvog vremena. Gaženje po travnjaku treba izbegavati kako se na njemu ne bi stvorila ulegnuća u kojima će se skupljati voda.
I u februaru je gaženje po travnjaku najbolje izbegavati. Tek možda u područjima sa blažom klimom od kraja februara možete započeti sa čišćenjem travnjaka od svih otpadnih materijala koji su se na njemu nakupili tokom zime.
U martu grabuljanjem uklonite sav otpadni materijal i mahovinu. Poboljšati vazdušni režim travnjaka valjcima sa šiljcima ili vilama. Ovo pojačava delovanje mikroorganizama zemljišta. Olakšava prodiranje vode i vazduha pa se smanjuje zbijenost zemljišta. Dešava se da mraz tokom zime podigne korenje biljaka od zemljišta pa je zgodno da lakim valjanjem ponovo postignete dobar kontakt korena sa zemljištem. Tada nastupa vreme i za prvu kosidbu.
Od početka aprila možete započeti sa nadosejavanjem ogoljenih delova travnjaka. Učestalost košenja se od ovog meseca povećava, pogotovo ako je vreme toplo i kišovito jer valga u zemljištu pospešuje rast trava. Dobro je izvršiti i prvu prihranu dodacima sa većim udelom azota u odnosu na fosfor i kalijum.
Učestalost košenja u maju se povećava. Pri tome je nužno ukloniti otkos sa površine. U mnogim područjima treba započeti sa navodnjavanjem travnjaka.
Foto: MP
U junu nastavite sa redovnim zalivanjem površine. Usled visokih temperatura dolazi do smanjenja rasta trave, pa treba smanjiti broj košenja. Treba kositi na nešto višem nivou nego inače, a pokošenu travu možete ostaviti na travnjaku. Dobro je ponovno sprovesti operaciju prozračivanja travnjaka. Korovi su sada mnogo invazivniji, pa ih treba suzbiti na vreme.
U julu ukoliko krenu vrućine obavezno je zalivanje i naravno šišanje Zalivanje je najbolje da se obavlja prskalicama i to u periodima dana kada nije jako sunce. Šišanje se obavlja u zavisnosti od toga kojom brzinom raste trava a to sve zavisi od toga da li ima puno padavina, kao što je recimo bilo ovogodišnje leto. Ukoliko je sušni period, tada ćete zalivati vaš travnjak onoliko puta koliko je potrebno da u svakom trenutku izgleda sveže i zeleno.
Foto: MP
Osim zalivanja i košenja, u avgustu površinu zadnji put prihraniti đubrivima sa većim udelom azota. I dalje uklanjati korov.
Od septembra započeti sa radovima kojima bi trebalo uticati na što lakše prezimljavanje travnjaka. Kako su kiše učestalije, brži je i rast trava, pa je potrebno češće kositi. Nivo košenja ponovo bi trebalo da bude niži od onog leti.
Nastavljamo sa košenjem sve do kraja oktobra. Kako su kiše česte, kositi nekoliko dana nakon kiše kako ne biste gazili po vlažnoj travi. Svu pokošenu travu važno je ukloniti sa travnjaka. Travnjak je dobro prihraniti i kompleksnim đubrivima sa većim udelom kalijuma koji će omogućiti lakše prezimljavanje trave.
Sa travnjaka ukloniti otpalo lišće i druge otpadne materijale koje je naneo vetar.
Izbegavati hodanje po travnjaku, jer je ovo mesec u kojem nema nikakvih radova na travnjacima. Vreme je da se odmorite od napornih radova tokom godine.
Uostalom zimski period je doba kada miruje vegetacija pa samim tim miruje i vaš travnjak. Snežni pokrivač ukoliko ga bude odlično će doći posebno ukoliko nastupi period sa negativnim temperaturama, tako da u tom periodu nećete raditi ništa.
Dipl. inž. polj. Goran Veljković
