Uvoz GMO hrane – za i protiv?

    761
    0

    Genetsko modifikovani organizmi (GMO) – biljke i životinje, čiji su geni promenjeni od strane naučnika, nisu samo nešto o čemu se govori i razmišlja, nego i nešto protiv čega se bori. O GMO se često polemiše u vestima vezanim za životne prilike, glad u svetu, ekonomiju i politiku, pa čak i za zdravlje.


    Ljudi koji su protiv GMO hrane reći će vam da je loša za vas. Dok oni koji govore u korist GMO, reći će vam da GMO i druge naučno – bazirane inovacije donose veće koristi za farmu, prodavnice, i za Vas. Tokom istraživanja, koje je sprovedeno 2005.godine na Istraživačkom centru Pju (the Pew Research Center), 9 od 10 naučnika iz Američke asocijacije za unapređenje nauke je izjavilo da je GMO hrana „generalno bezbedna“. Mada, ukoliko razmišljate kao većina odraslih Amerikanaca, iz sprovedenog istraživanja, onda ne bi trebalo da jedete GMO proizvode.

    Mešanjem biljnih vrsta dobijena je papaja bez virusa, kukuruz otporan na sušu, krompir koji se ne kvari, veći prinosi uz manje troškove. Što je odlična vest za naše poljoprivredne proizvođače i prodavce.

    2014. godine Severna Amerika je bilo najveće tržište za GMO hranu. U SAD-u se gaji oko 86% kukuruza, 93% soje i 90% pamuka koji su GMO. Dok se u Kanadi gaji samo četiri vrste GMO useva: kukuruz, soja, šećerna repa i krmna repica.

    U Evropu se uvozi oko 60 GMO proizvoda, a najviše soja, pamuk,šećerna repa i kukuruz. Od Evrope se, kako saznajemo, očekuje da postane jedan od glavnih uvoznika GMO hrane u bliskoj budućnosti, a u skladu sa reformom u regionu i potražnjom za GMO hranom.

    Prethodni tekstI poljoprivreda i energetika na jednom mestu
    Sledeći tekstKako da se izborimo sa ugljen-dioksidom!?