Gde se održavaju „Dani domaće kuhinje“? Kakvo je stanje sa cenama domaćeg voća i povrća? I sa kojim čika-Ivanom vas upoznajemo? Nova runda vesti!
Kreću „Dani domaće kuhinje“
U subotu i nedelju, 27. i 28. aprila, Udruženje “Hrana sa naših polja” priređuje događaj “Dani domaće kuhinje” u TC AVA Shopping Parku u Beogradu, nedaleko od Ikee. Manifestacija će se održati na otvorenom prostoru od 10 do 21 sat, a ulaz je besplatan.
Svi prisutni će imati priliku da degustiraju i kupe proizvode od čak 15 proizvođača. Na štandovima će biti ponuđeni sir, meso, vino, likeri, rakije, zimnica, namazi, med, kolači, keksići, domaće štrudle i sveže jagode, navodi se u saopštenju. Organizatori pozivaju sve ljubitelje domaće hrane da posete događaj i na taj način pripreme prazničnu trpezu za predstojeće praznike prvog maja i Uskrs.
„Za sve ljubitelje zdravih poslastica, nema bolje opcije od meda. Zamirisaće i neizostavne domaće štrudle, a na čašu domaćeg vina niko neće ostati ravnodušan. Tu je i domaći kačkavalj, a uz njega domaći suhomesnati proizvodi upotpuniće tradicionalnu uskršnju trpezu svih gurmana“, vele organizatori događaja „Dani domaće kuhinje“.
U nastavku izjave, oni su najavili da će najmlađi posetioci s radošću probati medenjake, a takođe će biti dostupni i slatki namazi koji odlično idu uz domaće palačinke. Takođe su pripremili raznovrsnu ponudu prazničnih slatkiša, uključujući mnogo čokolade i lizalica.
Udruženje “Hrana sa naših polja” je do sada organizovalo mnogo događaja na kojima su se predstavili preko 100 malih proizvođača tradicionalnih domaćih proizvoda iz različitih delova naše zemlje. Glavni cilj manifestacije ostaje nepromenjen – promovisanje malih poljoprivrednih proizvođača hrane i pića, kao i pružanje prilike da pronađu svoje mesto na tržištu. Organizatori pozivaju ljude da se pridruže, druže, upoznaju, razmene mišljenja, degustiraju hranu, kupe proizvode i na taj način pruže podršku malim proizvođačima hrane, ali i uživaju u zabavi.
Opada cena voća i povrća
Sa početkom sezone domaćeg voća i povrća, cene uvoznih plodova su opale za 30-50%, ali to je kratkoročna korist kako u pogledu vitamina tako i finansija. Za dugoročne koristi, kako za građane tako i za ekonomski razvoj, potrebna je efikasnija prerada hrane.
Hrana zauzima više od trećine potrošačke korpe, pa njena cena direktno utiče na životni standard i inflaciju, koja je u prethodnom mesecu dostigla 5%. Ovo predstavlja značajan rast, s obzirom na to da je inflacija u evrozoni bila 16,2%, što je gotovo dvostruko manje nego u Srbiji.
Prema rečima Savo Jakovljevića iz NBS, cene hrane su značajno doprinele smanjenju ukupne inflacije, što je trend koji se očekuje i u budućnosti. Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije ističe da je rast cena sezonskog povrća još niži, što ukazuje na stabilizaciju tržišta hrane. Međutim, prof. dr Zoran Rajić sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu naglašava da je organizacija prehrambene industrije nedovoljna, što rezultira visokim cenama finalnih proizvoda.
Iako su cene primarnih poljoprivrednih proizvoda niske, zarada od njihovog izvoza je visoka, pokazujući da postoji prostor za unapređenje dodate vrednosti u ovom sektoru.
Ne zaustavlja se čika-Ivan
Danas se većinom poljoprivredna zemljišta obrađuju mašinama, što nije uvek bilo slučaj. U prošlosti, oranje se obavljalo uz pomoć domaćih životinja, posebno konja. Ivan Moravčić iz Ljutova, sela kod Subotice, povremeno koristi svog konja za oranje, kao što je to činio i u svojoj mladosti.
Njegovo zemljište je premalo za traktor, a previše veliko za ručno kopanje, pa se konj koristi za tradicionalno oranje. Čika-Ivan, kako ga zovu, to čini iz nostalgije i kako bi održao kondiciju sebe i svog konja. „Ranije sam to češće radio, ali već nekoliko godina to nije slučaj. Konj mi ne smeta, ne idem nigde pa smo odlučili da oboje održavamo kondiciju. To nije obaveza, više je za zabavu. Konj jede puno. Zato mu pripremam zelen, pa seno, koje kasnije kosim, sušim i koristim kao hranu za njega“, veli on.
Čika-Ivan je rekao da je oranje s konjima uvek bilo izazovno i zahtevalo je posebne veštine. A on je, kaže, odrastao u takvom okruženju i zna kako to da radi. „Kada sam imao 13-14 godina, orao sam sa dva konja. Tako se radilo sedamdesetih, bilo je više konja i morali smo tako da radimo“, naglasio je penzioner.
Nema pauze
Rekao je da su za postizanje dobrog rezultata neophodni poslušan konj i odgovarajući plug. „Moj konj je jak, ali brz i pomalo nagao, što mi otežava posao. Ne zna da ide polako. Plug koji koristim je orački, ali obično bi trebao da ima dva točka napred. Moj je sa jednim, pa je posao teži jer nije stabilan“, zaključio je čika-Ivan.
Rekao je da je retko videti oranje s konjima u današnje vreme zbog modernih mašina koje su produktivnije i brže. Ipak, on planira da nastavi da ore s konjem koliko god bude mogao. Tako će sačuvati tradiciju i sećanje na prošla, za mnoge lepša vremena.