Prema poslednjim podacima Udruženja „Žitounija“, srpsku pšenicu je ove godine najviše otkupila Italija, u količinama od neverovatne 31.000 tona. Pritom, 19.000 t ove kulture je isporučeno do rumunske crnomorske luke Konstanca.
Italija i dalje „prva destinacija“ za srpsku pšenicu
Zdravko Šajatović, direktor Udruženja „Žitounija“, je za dnevni list „Politika“ prodiskutovao o izvozu srpske pšenice u Italiju. „Ostale količine izvezene su u Albaniju, Makedoniju i BiH. I 2022, od jula pa do juna ove godine, Italija je bila glavni kupac. To se nastavilo, i nadam se da će tako ostati,“ apostrofirao je Šajatović. Dodao je da je pre dve godine došlo je do manjeg pada u plasmanu srpske pšenice, ali da smo već 2022. izvezli gotovo 200.000 t žita.
Šajatović se dotakao i izvoza domaćeg brašna. Po njegovim rečima, prvi mesec tekuće ekonomske godine donosi bolje rezultate i za naše mlinare. Kako podaci pokazuju, Srbija je izvezla skoro 16.000 tona brašna, odnosno gotovo 20% više u odnosu na prošlogodišnji mesečni prosek. „Moguć razlog rasta izvoza je to što su neke države imale manje prinose, ali i nešto niže cene na tržištu. Prosečna izvozna cena brašna bila je u julu nešto više od 280 evra po toni,“ dodao je Šajatović. „To je bilo dosta jeftino, ali i pšenica je bila jeftina. Mislim da će cene polako ići nagore i pšenice i brašna. Geopolitički faktori znatno utiče na cenu žita, što nama kao zemlji izvoznici odgovara.“
Situacija u svetu i izvoz pšenice
Usled rata u Ukrajini, cena pšenice na svetskom tržištu je doživela primetne i drastične promene. Povećanje cena žitarica došlo je nakon što je Rusija recentno napala ukrajinsku luku Ismail na Dunavu. U napadu su uništene zgrade te je došlo do zastoja brodova spremnih da stignu kako bi ukrcali ukrajinsko žito uprkos blokadi koju je Rusija uvela sredinom jula.
Proizvođači u Ukrajini već osećaju posledice napada, budući da ne mogu isporučiti svoje žitarice. Podsećamo da su ukrajinske rečne luke na Dunavu činile tek blizu 25% izvoza žitarica čak i pre nego što se Rusija povukla iz crnomorskog sporazuma. Cilj zvaničnog Kijeva je stizanje do Konstance i direktan utovar robe na licu mesta.
TEKST ORIGINALNO NAPISAN 07. AVGUSTA 2023. GODINE
Izvor: Politika