U domaćem agraru, stručnjaci će naglasiti kako soja ne uspeva na visokim temperaturama, i dodaće zašto su dronovi sada jako bitni po rad. Mi ćemo naglasiti da čitate redove ispod i saznate zašto je ovo slučaj.
Soja ne podnosi vrućinu…
Ekstremno visoke temperature ne pogoduju soji koja je u fazi cvetanja, formiranja mahuna i nalivanja zrna. Stručnjaci iz Južnobačkog okruga upozoravaju da u ovakvim suvim uslovima sojini usevi neće još dugo izdržati. Zbog tropskih vrućina, na ivicama parcela uočena je pojava grinja, čije širenje treba hitno zaustaviti.
Vojin Đukić iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad rekao je za Agroklub da usevi soje sve teže podnose nedostatak vlage i visoke temperature. Đukić kaže da situacija postaje sve kritičnija svakim danom. Rane sorte nalivaju zrno, dok kasnije sorte cvetaju. Ako ne bude kiše, u suvim uslovima može doći do odbacivanja cveta i mahuna, što je način na koji biljka reaguje na stres izazvan visokim temperaturama, a to će svakako uticati na prinos.
Proizvođačima se savetuje da pregledaju useve, posebno na ivicama parcela, i odmah tretiraju te delove odgovarajućim preparatima. Preporučuje se da se tretiranje obavlja sa većom količinom vode, najmanje 800 litara po hektaru.
…a paori ne podnose manjak progresa
Sve više poljoprivrednika u okolini Somora odlučuje se za korišćenje agro dronova. Ovi dronovi predstavljaju značajan deo modernih tehnoloških rešenja u poljoprivredi, nudeći nove inovativne metode za tretiranje useva i unapređenje poljoprivrednih aktivnosti.
Agro dronovi omogućavaju detaljno pregledanje karakteristika biljaka koje su teško dostupne i uočljive, kao i lako prepoznavanje prisustva štetočina ili bolesti. Glavne prednosti ovakvog načina tretiranja useva su ušteda vremena, vode i pristup teško dostupnim mestima. Širina prskanja je 11 metara, a za jedan sat moguće je tretirati parcelu od 15 hektara.
Aleksandar Kolčin, koji se od ove godine bavi tretiranjem useva dronovima, rekao je za RTV da je prosečna potrošnja vode i hemikalija do 50 odsto manja u poređenju sa traktorom. Dron sa četiri dizne za prskanje, šest motora i punim rezervoarom može leteti više od osam minuta. Mapiranje polja se obavlja sa minimalnim greškama, plus minus tri metra. Vrednost agro dronova kreće se od 20.000 do 25.000 evra.
Dejan Terzić, takođe nov u ovoj oblasti, dodao je da Ministarstvo poljoprivrede subvencioniše kupovinu ovakvih mašina. Za godinu dana svaki poljoprivrednik može otplatiti ovu mašinu kroz uštede koje se na godišnjem nivou kreću oko 10 odsto.