Naslovna Poljoprivreda Stanje stočnog fonda i drugi gorući problemi

Stanje stočnog fonda i drugi gorući problemi

79
0

Stručnjaci na polju stočarstva su dali mišljenja o trenutnom stanju stočnog fonda u Srbiji, manjem uvozu, i višim cenama.

Iako je ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković već u septembru prošle godine obavestila javnost da se širenje afričke kuge svinja zaustavilo u Srbiji, trenutno se devet područja smatra ugroženim zbog prisustva ove bolesti.

Samo u januaru su proglašena kao rizična područja mesta Mrđenovac, Kupinovo, Babajić, Platičevo, Donji Dobrić, Bačinac, Rumska, Pećinci i Banovo Polje, dok je od juna do decembra 2023. čak 30 lokacija svrstano u tu kategoriju.

Na poslednjem zaraženom području u blizini Bogatića, 23. januara, ubijeno je 300 svinja, a od početka epidemije eutanazirane su 78.244 svinje.

Foto: Pixabay

Unatoč tome, načelnica veterinarske inspekcije u Upravi za veterinu, Ljiljana Ivanjac, izjavila je na Nacionalnoj konvenciji posvećenoj zdravlju životinja, bezbednosti i kvalitetu hrane da je stanje na terenu bolje u poređenju s prethodnom godinom. „Trenutna situacija u Srbiji je sporadično pojavljivane afričke kuge svinja, u odnosu na prošlu godinu, kada je bolest velikim intenzitetom bila prisutna u našoj zemlji,“ dodaje ona.

Gulan glede stočnog fonda (i ostalih tema)

S druge strane, iako se vlasnicima čije su svinje eutanazirane redovno isplaćuje naknada od strane države, analitičari ističu da stočari ne planiraju obnavljati svoje stočne fondove, koji se već suočavaju s problemima. Branislav Gulan, stručnjak za poljoprivredu, komentarišući nedavni incident u Bogatiću, naglašava da je afrička kuga svinja možda prošla za vlast, ali ne i u praksi, gde se broj svinja značajno smanjio.

„Nakon što je eutanazirano 55.000 grla, objavljen je kraj epidemije. Međutim, vidi se da ona nije gotova, virus je ostao, i gde nađe mesto da deluje, on će se širiti. Kod nas postoje tri vrste kuge. Najjača je politička, koja je dovela do toga da u odnosu na 1984. imamo preko tri miliona manje svinja,“ veli Gulan. „Druga je klasična svinjska kuga, za koju smo tražili da se ukine vakcinacija. To je donelo državi oko 25 miliona evra godišnje uštede. Tek zatim je stigla afrička, koja je, posle svega, imala najmanje da uništi. Pre 10 godina imali smo milion i 100 hiljada krmača, a sada nije ostalo ni sto hiljada.“

Svinjskog mesa nema dovoljno u Srba

U nastavku izjave, Gulan je apostrofirao kako je Srbija prinuđena da uvozi meso. Dodao je kako cene produkta poput čvaraka nisu visoke, i to ne zato što se klasifikuju kao luksuzno jelo, već zato što nemamo svinja i svinjskog mesa.

„Svinjskog mesa nemamo dovoljno. Po jednom stanovniku trošimo 15 kilograma godišnje. Ranije smo trošili 17-18 kilograma, a sada se potrošnja živinskog popela na 18 kilograma. Nekada smo proizvodili 270 do 330 hiljada tona svinjskog mesa, a sada ono mora da se uvozi. Prosečno godišnje se uvozilo po 300.000 prasića, i isto toliko svinja za klaničnu industriju. Ministarka je odobrila za prošlu godinu uvoz 500.000 prasića. Do sada smo svake godine uvozili najmanje 35 hiljada tona svinjskog mesa treće kategorije, koje je zamrznuto, uglavnom iz Španije. Španci prazne robne rezerve na šest meseci, i džabe bi nam dali to meso, ali ga simbolično naplate. Meso je upotrebljivo, ali Španci to neće da daju svom narodu da jede. Kažu da je sada uvoza manje, ali manja nam je i potrošnja,“ dodaje Gulan.

Izvor: Danas

Prethodni tekstPad izvoza maline primetan i prethodne godine
Sledeći tekstGulan et al.: „Afrička kuga svinja nije ta koja je desetkovala naše stočarstvo!“