Kakva je situacija i budućnost za sorte krompira? Koje su razlike između crvenog i belog krompira? Šta industrijsku proizvodnju odvaja od baštenske? Sva su ta pitanja od značaja za poljoprivredu i pre svega povrtarstvo, ali i kompletnu prehrambenu industriju. O toj temi je govorio prof. dr Zoran Broćić sa Poljoprivrednog fakulteta Zemun.
Kakve vrste proizvodnje krompira postoje?
Glavna razlika između industrijske i baštenske proizvodnje leži uglavnom u površinama koje se koriste, pristupu proizvodnji i intenzitetu korišćenja hemijskih sredstava, veli dr Broćić.
Baštenska proizvodnja obično zadovoljava potrebe jednog domaćinstva i može se sprovoditi na manjim površinama, kao što su vrtovi, bašte, u kontejnerima ili drugim supstratima. Često se, kako naglašava stručnjak, u baštenskoj proizvodnji može potpuno izbeći upotreba hemijskih sredstava za zaštitu od bolesti i štetočina, te se umesto toga primenjuju alternativne metode, kao što je ručno uklanjanje štetočina poput zlatice.
Cilj ove vrste proizvodnje je osigurati svakom domaćinstvu vlastitu prehrambenu sigurnost, omogućiti proizvodnju hrane za vlastite potrebe, znati što se koristi u procesu uzgoja, biti siguran da nema ostataka pesticida te imati pristup svježim proizvodima u pravo vrijeme, bez potrebe odlaska na tržnicu ili u supermarket.
Ulaganja u industrijsku proizvodnju krompira su obično značajna, dosežući i do deset tisuća eura po hektaru. Veliki dio tih troškova otpada na seme, koje obično čini oko 30 do 40 posto ukupnih ulaganja, dok ostatak čine razni drugi troškovi.
S druge strane, baštenska proizvodnja krompira, zbog svoje manje površine, ne zahtijeva mehanizaciju i često ima manje troškove za primjenu industrijskih gnojiva. Umjesto toga, koriste se organska gnojiva, a u procesu uzgoja nema potrebe za korištenjem kemijskih sredstava. Stoga, troškovi baštenske proizvodnje mogu biti značajno niži u usporedbi s ekvivalentnim površinama u industrijskom uzgoju.
Industrija vs Bašta
Razlika između industrijskog i baštenskog krompira može biti značajna. Ključni faktori koji utiču na tu razliku su sorte krompira koje se gaje. U savremenoj masovnoj proizvodnji, sortiment se često menja, a svake godine se uvode nove sorte. Iako neke sorte postižu visoke prinose (čak 60, 70 ili 80 tona), često nemaju zadovoljavajući kvalitet, posebno kada je u pitanju njihova upotrebna vrednost.
Važno je napomenuti da podneblje igra ključnu ulogu u uzgoju krompira. Krompir je biljka koja preferira prohladno podneblje, a najbolje uspeva u brdsko-planinskim regionima. Nažalost, zbog ekonomskih razloga, proizvodnja se često seli u ravničarske oblasti. Ovde se suočavamo s izazovima kao što su visoke letnje temperature i nedostatak aktivne radne snage na planinama. Kao rezultat toga, kvalitet krompira u ravnicama nije isti kao kod onog uzgajanog u planinskim predelima. Sve ovo zavisi od uslova proizvodnje i primene agrotehničkih mera koje prate tu proizvodnju.
Kakvo seme ima Srbija?
Trenutna situacija u Srbiji je takva da se proizvede oko 4 do 5.000 tona sopstvenog semena krompira. Ovo pokriva samo 2-3.000 hektara od ukupnih 20.000 hektara pod krompirom. Pored toga, uvozimo i oko 4-5.000 tona semena.
Kada sve ovo saberemo, dolazimo do zaključka da imamo samo oko 10% kvalitetnog semena. Nažalost, svake godine se vraća seme koje se 3-4 generacije umnožava na istoj površini. Jedan od ključnih problema u semenarstvu krompira je infekcija virusima, koji se prenose iz generacije u generaciju. Ovo je specifično za krompir i razlikuje se od semenarstva drugih biljaka.
Još stručnih saveta
Kada je u pitanju izbor između naklijavanja krompira i kupovine sertifikovanog semena, ovo zavisi od vašeg početnog stanja. Evo nekoliko faktora koje stručnjak navodi, a koje treba uzeti u obzir:
- Kvalitetno seme: Ako ste počeli sa kvalitetnim semenom i u vašem okruženju nema problema sa zdravstvenim stanjem krompira (npr. nema izvora infekcije ili virusa koji se lako prenose lisnim vašima), možete nastaviti sa tim krompirom. Ovo podrazumeva da je krompir bio u dobrom fiziološkom stanju tokom leta, nije bio izložen visokim temperaturama i redovno je zalivan kako bi se izbegla fiziološka starost. Takvo seme može se umnožavati kroz nekoliko generacija.
foto: Pixabay - Semenarstvo krompira: Važno je napomenuti da je semenarstvo krompira vrlo kompleksno i nije tako jednostavno kao što možda mislimo. Krompir nije samo “prosta” biljka, već ima mnogo specifičnosti koje treba uzeti u obzir.
- Razlika između crvenog i belog krompira: Kada su u pitanju sorte krompira, razlika između crvenog i belog krompira je u boji pokožice. Ove boje nemaju veze sa načinom upotrebe. U Evropi se koriste i bele i crvene sorte, ali više se koriste bele sorte zbog selekcije. Sorte su namenjene za različite svrhe, kao što su kuvanje, prženje, pečenje, pravljenje pomfrita ili čipsa. Kvalitet ovih sorti zavisi od unutrašnjih karakteristika, kao što su raskuvavanje, sadržaj suve materije i redukujućih šećera. Nikako ne treba deliti krompir na beli i crveni samo na osnovu boje.
Izvor: Blic