Ako koristimo mikrobiološko đubrivo da tretiramo žetvene ostatke, procesom brže razgradnje ih transformišemo u korisni humus. Ovo je izjavila Nada Lazović Đoković, savetodavac za ratarstvo u Vranjskoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi, za portal „Dobro jutro“.
U Pčinjskom okrugu se, kako ističe Lazović Đoković, već deset godina za redom beleži smanjenje sadržaja humusa u zemlji. Razlog iza toga je činjenica da se prilikom đubrenja više ne primenjuje stajnjak, niti se zaoravaju žetveni ostaci. Za samo 20 godina, procenat humusa u zemlji se sa 3-4% smanjio na 1,5-2% i niže. Uz to se smanjila i brojnost i raznovrsnost živog sveta, a glista skoro i da nema u zemljištu.
„Naša zemljišta su u sve lošijem stanju na većini parcela. Nema primene plodoreda, u kontinuitetu se primenjuje intenzivno ratarska proizvodnja i gaje hibridi koji zahtevaju puno hraniva. Iz zemljišta se iznose minerali, a iskorišćavanje mineralnih đubriva se smanjuje,“ veli Lazović Đoković.
U nastavku izjave, rekla je da su gubici hraniva iz zemljišta sve veći, a da biljka dobija sve manje nutrijenata. Pritom, zemljište i vode se zagađuju što čini proizvodnju skupljom. „Žetveni ostaci mogu biti drugi vredan resurs, ali samo ako se razgrađuju“ dodaje sagovornica. „Zbog smanjene aktivnosti i brojnosti zemljišnih organizama, zbijenost zemljišta, nedostatka vazduha u zemljištu i deficita vlage dešava se slabija razgradnja žetvenih ostataka. „Praktično se sve više traži od zemljišta, a gotovo ništa ne ulaže da se održi njegova plodnost. I to je glavni uzrok problema sa prinosima. Osnovna osobina zemljišta je plodnost, odnosno sposobnost da se biljkama obezbedi neophodne hranljive materije. A za to ne postoji rešenje.“
Mikrobiološko đubrivo idealno za tretman
Kako ističe Lazović Đoković, slama mnogostruko više vredi kada se zaore nego kada se iznese sa parcele i proda. To je činjenica, naglasila je, koja je malo poznata. Međutim, ukoliko se zaoru samo žetveni ostaci, trebaće im dosta vremena da se razgrade.
„Razgradnjom žetvenih ostataka sa mikrobiološkim đubrivom se obezbeđuje značajna količina biljnih nutrijenata, povećava se sadržaj humusa i popravljaju fizičke osobine zemljišta, a takođe se ne dovodi do azotne depresije u zemljištu“, veli ona- „Tretiranjem žetvenih ostataka mikrobiološkim đubrivom obezbeđuje se značajna količina nutrijenata za ishranu biljaka već u rano proleće. Zbog toga je ovo najbolji način da se nadoknadi nedostatak stajnjaka. Žetveni ostaci tretirani mikrobiološkim đubrivima se transformišu u humus uz istovremeno oslobađanje biljnih nutrijenata. Time se ubrzava razgradnja, čineći zemljište u rano proleće plodnijim, vlažnijim, toplijim i spremnijim za setvu.“
Oslobađanjem hranljivih materija iz žetvenih ostataka na jeftin način se obezbeđuje biljkama hrana koja im je dostupna tokom celog perioda vegetacije i to u zoni korena. Istovremeno, poboljšavaju se fizičke karakteristike zemljišta. Na taj način, dodaje sagovornica, se stvaraju uslovi za bolji rast korena i živi svet u zemljištu, prvenstveno ponovnu pojavu kišnih glista. Poboljšanjem uslova u zemljištu povećava se i brojnost i aktivnost zemljišnih mikroorganizama koji će hranivo pretvoriti u biljkama pristupačne nutritijente. Sve ovo zajedno rezultira dobrom i izbalansiranom ishranom biljaka.
Izvor: Dobro jutro
