Vremenske nepogode koje su do pre nekoliko godina bile nezamislive, sada su sve češća pojava na području Zapadnog Balkana, uključujući i Srbiju. Olujni vetrovi, jake kiše, grad, i visoke temperature ostavljaju poražavajuće posledice poput razrušenih krovova kuća, otpale fasade, uništene automobile, kao i desetkovane poljoprivredne useve. Udruženje osiguravača Srbije (UOS) naglašava da je samo 15% građana Srbije obezbedilo osiguranje na nekretnine i useve polisom od različitih rizika.
Zašto Srbi izbegavaju osiguranje?
Duško Jovanović, generalni sekretar UOS-a, napominje da je u poslednjih nekoliko godina primetan rast osiguranja imovine, pre svega nekretnina i obradivih površina, ali procenat od 15% nije zadovoljavajući ni za državu, ni za građane, posebno ne za ratare. Država izdvaja velika budžetska sredstva za pomoć ugroženim građanima koji nisu osigurani, dok građani zavise od pomoći koja često nije dovoljna za potpunu naknadu štete.
U oblasti poljoprivrede, kompanije u većem procentu osiguravaju useve, više od 50%, ali poseduju znatno manji procenat obradivih površina (ispod 20%). Fizička lica, koja poseduju oko 80% obradivih površina, u malom procentu kupuju polisu osiguranja, samo oko 5%. Katastrofalne štete usled superćelijskih oluja rastu širom sveta po godišnjoj stopi od preko 20%, što dodatno naglašava potrebu za osiguranjem.
U Generali osiguranju Srbija kažu da posle vremenskih nepogoda potražnja za polisama raste, ali ubrzo se vraća na staro. Veći uticaj na rast osiguranja imaju posvećeni i stručni agenti prodaje koji edukuju stanovništvo, kao i banke koje prilikom odobravanja stambenih kredita zahtevaju osiguranje. Digitalizacija takođe doprinosi rastu, omogućavajući ugovaranje osiguranja putem aplikacija ili veb-prodavnice.
Pojašnjenje o osiguravanju različitih segmenata života
Osnovna polisa osiguranja za poljoprivredu štiti od grada, udara groma i požara, dok su oluja ili prolećni mraz dopunski rizici. Jovanović navodi da cena osiguranja nije argument za one koji se ne osiguravaju, jer polisa košta 3-5% onoga što se zaradi nakon žetve. Pored toga, osiguravajuća društva nude pogodnosti poput plaćanja na rate i državne subvencije.
Za osiguranje automobila, najbolji način zaštite je kasko polisa koja pokriva sve vrste oštećenja. Cena kasko osiguranja zavisi od vrste i marke automobila, godišta proizvodnje, novonabavne vrednosti, starosti osiguranika i odabranog učešća u šteti. Na primer, cena kasko osiguranja za vozilo „fiat 500L“ iz 2013. godine iznosi 28.758 dinara, a za plaćanje premije u celosti odobrava se popust od 10%. U Srbiji je kasko osigurano oko 10% ukupnog broja vozila.
U slučaju da vlasnik automobila nema kasko polisu, šteta prouzrokovana vremenskim nepogodama može se naplatiti, ali procedura je duža i ishod neizvestan. Ako vozilo ošteti stablo koje je palo zbog olujnog vetra, potrebno je prvo utvrditi ko je vlasnik stabla. Slično je i kada se obruši deo fasade ili krova i padne na automobil. Vlasniku se zatim upućuje zahtev za nadoknadu štete. Ako vlasnik poseduje polisu osiguranja od odgovornosti prema trećim licima, šteta će biti isplaćena, inače ostaju dogovor ili sudski spor.
Malo o visini naknade
U Uniqa osiguranju ističu da su skoro sve kompanije u Srbiji osigurane, a svest o značaju osiguranja je velika. Vremenske nepogode kao što su superćelijske oluje nanose ozbiljnu materijalnu štetu. Upravo to čini kasko osiguranje i osiguranje imovine sve popularnijim proizvodima. Osiguravači su uveli dodatne rizike prateći klimatske promene, poput prokišnjavanja usled velikih kiša ili otapanja snega. Dodali su i pokriće za štete na osiguranoj imovini usled požara izvan osiguranog objekta.
Visina naknade zavisi od vrednosti nastale štete, sume osiguranja i stvarne vrednosti osigurane imovine. Osiguravači apeluju na građane da ne osiguravaju imovinu na najmanji mogući iznos kako bi smanjili obaveze, već da realno procene vrednost onoga što osiguravaju.
Izvor: AgroTV