Kad je paradajz u pitanju, kvalitet istog prethodnih godina bio je upitan, sa karakteristikama poput zelenog semena, slabog ukusa i sumnjivog sastava zbog upotrebe pesticida. Ipak, ove godine na pijacama i u veletrgovinama primećen je bolji kvalitet paradajza. Marko Živčević iz kompanije Bio Green Technology ističe da je glavni problem kod kvaliteta paradajza berba plodova koji su još uvek zeleni. Ovakav paradajz, koji se često može pronaći u marketima, može duže da stoji i zadrži dobar izgled, ali je lošijeg ukusa jer nije dovoljno sazreo. Masovna proizvodnja i upotreba hemije negativno utiču na kvalitet.
Prema Živčeviću, paradajz kakav se pamti iz detinjstva još uvek se može pronaći na pijacama. On naglašava da je ovog leta većina paradajza na tržištu bila domaća, dok je uvoza bilo manje. Ipak, velike vrućine su uticale na celokupnu poljoprivredu, uključujući i prinos paradajza. Stari plastenici su očišćeni, a otežana je i oplodnja, što je dodatno uticalo na kvalitet i dostupne količine paradajza. Posebno su pogođeni poljoprivrednici iz leskovačkog kraja, gde su suša i bolesti smanjili prinos.
Uprkos problemima sa domaćom proizvodnjom, na tržištu se nalazi paradajz uvezen iz Holandije, a ponekad i iz zemalja poput Albanije, Severne Makedonije, Turske i Hrvatske. Ovi uvozni proizvodi dopunjuju ponudu dok ne stigne domaći paradajz. Cene paradajza su tokom sezone oscilirale, sa momentima naglog pada i rasta. Prošle godine, cena paradajza se uglavnom držala iznad sto dinara, dok je ove godine bilo više fluktuacija.
Paradajz – i tržište trpi
Živčević navodi da se ukupna proizvodnja paradajza smanjuje, što je posledica nestabilnog tržišta, variranja cena i nedostatka radne snage. U proizvodnji paradajza, većina posla se obavlja ručno, što dodatno otežava proizvodni proces. Trenutne cene paradajza u Leskovcu se kreću od 130 do 150 dinara, dok su u marketima i na pijacama preko 200 dinara.
Milan Stanković, poljoprivrednik iz Mačvanskog okruga, odustaje od uzgoja paradajza zbog loših otkupnih uslova i nemogućnosti da zaradi. On navodi da je njegov paradajz dostupan na pijacama, dok je u marketima pretežno uvozni paradajz. Zbog uvoza, cene paradajza padaju, što čini proizvodnju neisplativom za male poljoprivrednike. Stanković ističe da je prodao paradajz preprodavcima po ceni od 40 dinara, što nije dovoljno da pokrije troškove proizvodnje, uključujući plate radnika.
Uprkos promenama u kvalitetu i ceni paradajza, postavlja se pitanje o mogućnosti izvoza domaćeg paradajza u druge zemlje, uključujući Rusiju. Međutim, Živčević objašnjava da Srbija nema kapacitete za značajan izvoz paradajza u Rusiju, već se uglavnom izvozi u bliže zemlje poput Rumunije, Grčke i Crne Gore, zbog ograničenog trajanja svežine paradajza tokom transporta. Stanković zaključuje da uvoz paradajza stvara problem domaćim proizvođačima, dok izvoz nije dovoljno razvijen.
Izvor: AgroTV
