Poljoprivredno zemljište u Srbiji biva sve skuplje. Najvišu cenu dostižu parcele tik uz auto-put, u blizini grada ili turističkog mesta. Osobe koje su dobro obaveštene često kupuju zemljište duž planirane trase budućeg puta, s namerom da ga kasnije prodaju po višoj ceni.
Na području oko Čačka, u Sokolićima, cena zemljišta po aru može varirati do 200 evra, u zavisnosti od kvaliteta, pri čemu lokacija igra ključnu ulogu u određivanju cene. S obzirom na opadanje obradivih površina i povećanu tražnju, primećuje se rast cena zemljišta, prema izveštaju RTS-a.
„Znamo da kada se ide ka Beogradu od Novog Sada, tamo je nekih 20 do 30 kilometara, sve uz asfalt pretvoreno u građevinsko zemljište i to su prvoklasne zemlje oko Inđije, Pazove i Beške“, veli Mile Zarin, poljoprivrednik iz Jaše Tomića.
„Zemljište moje preskupo…“
Slobodan Jovanov, član Gradskog veća za poljoprivredu iz Vršca, ističe da su zbog vetrenjača tržišne cene značajno različite od cena poljoprivrednog zemljišta, odnosno zemljišta koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju. Prema njegovim rečima, cena se ponekad kreće i pet do šest puta iznad tržišne vrednosti. Primer za to je prodaja parcele od oko 4,5 hektara u Čortanovcima. Ona je četvrte klase zemljišta, a nudi se po ceni od oko 270.000 evra na jednom sajtu za prodaju nekretnina. Ovo je postalo moguće zakonom iz prethodnih šest godina, koji dozvoljava strancima da kupuju poljoprivredno zemljište u Srbiji.
Mirjana Janić iz agencije „Solis“ iz Novog Sada dotakla se teme stranaca i kupovine zemljišta u Srba. „Sama činjenica da je Vojvodina naseljena vojvođanskim Mađarima sa dvojnim državljanstvom, gde njihova matična zemlja Mađarska stimuliše i kupovinu poljoprivrednog zemljišta određenim subvencijama, povećalo je i potražnju za vojvođanskim ravnicama,“ veli Janić.
Najtraženije su, prema njegovim rečima, parcele koje su veće od 10 ili 20 hektara. Obično su to uobičajene bačke zemlje druge i treće klase. Prodavci očekuju da za takve parcele mogu dobiti između 13.000 i 15.000 evra. Postoji i potražnja za jeftinim poljoprivrednim zemljištem koje se, prenamenom, može koristiti kao građevinsko. Posebno su interesantne investitorima parcele koje se nalaze blizu stambenih naselja.
„Oni koji su imali informaciju da će doći do preimenovanja zemljišta sa poljoprivrenog u građevinsko, oni su u prednosti jer su kupovali tu zemlju po nižim cenama,“ veli Danijela Nišavić sa sajta „Plodna zemlja“, koji nema nikakve asocijacije sa našim portalom.
Izvor: AgroTV
