Višegodišnji zasadi voća i vinove loze u Šumadiji nalaze se u dobrom stanju, vele kragujevački agrarni proizvođači. Orezivanje starijih voćnjaka šljive i jabuke počelo je tokom kasne jeseni, a sada su ove biljke u stanju mirovanja. Mlađi zasadi će biti podvrgnuti rezidbi u februaru i početkom marta. Nedostatak kvalifikovane radne snage za rezidbu u Šumadiji je izazvao da se ova aktivnost sprovodi i tokom januara.
Radovi na rezidbi voćnjaka u Šumadiji su u punom jeku, posebno u zasadima jabuke i kruške, koji nisu toliko osetljivi na niske zimske temperature. Takođe se sprovode zimski pregledi voćnjaka kao deo zaštitnih mera. Voćar i zaštitar Verko Kačarević iz sela Vinča upravo o tome detaljnije govori za RTV.
„Gledaju se zimska jaja od crvene voćne grinje u zasadima jabuke, a već krajem januara u zavisnosti od vremenskih uslova, ako nastupi topli period, mogu se naći i prva jaja od kruškine buve. Kada se nađu prva jaja tada treba da se obavi prvi tretman u kruškama i tada će ići kombinacija ili mineralnog ulja plus sumpornih preparata ili kaolin plus sumporni preparati. Tu je poenta da se izvrši da kruškina buva ne odlaže jaja gde je obaljeno tretiranje uljima ili kaolinom,“ naglašava Kačarević.
Kako se stari zasadi drže?
Starije voćnjake možete orezivati tokom čitavog zimskog perioda, dok se kod koštičavog voća preporučuje da se rezidba obavi u februaru, jer ukoliko se obavi rano, mrazevi mogu izazvati sušenje biljke.
Kačarević navodi da kod voća postoji zimsko mirovanje kada spoljne temperature ne mogu uticati. Bez obzira na to što smo u decembru imali relativno visoke temperature, to nije uticalo na voćne zasade. Međutim, već od februara, ako nastupe topliji talasi, može doći do kretanja pojedinih koštičavih voćnih vrsta. To se posebno odnosi na kajsiju, kao i na nove sorte breskve i nektarine. Tu treba obratiti pažnju na zaštitu već na samom pucanju pupoljaka, a zatim je potrebno obaviti tretman protiv tafrina deformansa, jer tada može doći do infekcije od ove gljive.
Proizvođači koji imaju obimne površine pod starijim voćnjacima započeli su s rezidbom već tokom kasne jeseni. Savetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo, Danko Petrović, podseća da je rezidba suštinski uspostavljanje ravnoteže između bujnosti i rodnosti.
„Ako uradimo blagu rezidbu imaće veliki potencijal prinosa. A ako imamo veliki prinos automatski nam kvalitet određene voćne vrste pada. I imamo druge mere koje moramo onda da primenjujemo, proređivanje plodova, smanjenje prinosa hemijskim ili mehaničkim putem… A to dodatno povećava troškove a samim tim nam smanjuje prihode. To znači da rezidba mora da bude kvalitetno obavljena i radna snaga koja obavlja rezidbu mora da bude stručna da izvrši tu meru,“ naglašava Petrović.
Izvor: RTV