Vilina kosa (Cuscuta sp.) je stalni pratilac detelinishta i lucerišta. Javlja se na lucerki i crvenoj detelini, kao i generalno na mestima gde joj se ne poklanja dovoljno pažnje. Predstavlja jedan od najvažnijih patogena za ove biljke i u nedostatku odgovarajućih mera zaštite, može značajno ugroziti proizvodnju lucerke i crvene deteline u roku od 3-4 godine, a ponekad i brže. Ovom parazitu mogu biti izloženi i usevi kao što su šećerna repa, šargarepa, crni luk, suncokret, kao i drugi ratarsko-povrtarski usevi.

Izvor: Rommel Edwin Granda Solano
Kako se vilina kosa prepoznaje?
U usevima lucerke i crvene deteline vilina kosa se prepoznaje po žutim flekama u okviru kojih biljke zaostaju u porastu i na kraju uginu. Ove fleke se povećavaju, čak i po nekoliko metara svake godine.
Lako se identifikuje končasto stablo viline kose, obično u žućkastim, crvenkastim ili narandžastim tonovima, uvijeno u spletove duž stabala i lišća biljke domaćina. Parazitirane biljke zaostaju u rastu, postaju slabe i na kraju ugibaju. To uzrokuje pojavu ogoljenih mesta u usevu, gde se vilina kosa širi na biljkama. Ovaj parazit se raznosi semenom i fragmentima končastog stabla prilikom košenja. Seme viline kose je izuzetno otporno, zadržavajući vitalnost do 10 godina u zemljištu i klija samo kada je blizu površine.

Izvor: Botany – Green Tamil
Nedozrele semenke brže proklijavaju, a optimalna temperatura za klijanje je 12-18 stepeni. Iz semena se razvija bledožuti končić s pozitivnim genotropnim porastom. Priljubljen uz zemlju, končić se izdiže noseći ostatke semena, krećući se spiralno i izdržavajući nekoliko dana. Ako dospe na stablo domaćina, formira apresorijum i razvija klinasti izrastaj koji prodire u stablo i postaje haustorija. Seme viline kose ostaje u semenu lucerke i crvene deteline, a širi se i kroz probavni trakt životinja, prenoseći se stajnjakom.
Mere zaštite
Osnovna preventivna mera je setva čistog semena lucerke i crvene deteline, uz pažnju da se seme ne kontaminira vilinom kosom putem žetvenih mašina. Pre stavljanja semena u promet, potrebno je očistiti ga od semena ovog patogena, a to se postiže korišćenjem trifoli mašina. Preporučuje se zasnivanje useva lucerke i deteline na parcelama gde nije bilo prisustva viline kose unazad 10 ili više godina, ili gde seme ovog parazita nije uneto stajnjakom. U slučaju infekcije na lucerištu, može se primeniti plodored zadržavanjem klijavosti semena 5-6 godina ili preoravanjem lucerišta.

Izvor: memo plante
Nakon uspostavljanja useva, važno je sprečiti unošenje viline kose, bilo semenom ili fragmentima stabla. Unošenje parazita može se ostvariti kroz alatke za košenje, kosilice, transportna sredstva i stoku. U slučaju pojave viline kose, potrebno je sprečiti formiranje semena, što može otežati njeno suzbijanje. Zaražena mesta treba široko pokositi i izneti pokošene biljke u plastičnom džaku, koje se mogu koristiti kao ishrana za stoku.
Kakav tretman ide?
Pokošenu površinu tretirati herbicidima ili 5% rastvorom plavog kamena ili 8% sumpornom kiselinom. Ako vilina kosa donese seme njeno suzbijanje zahteva drugi pristup. Zahvaćenu površinu, kao i metar čistog useva pokositi i ostaviti da se prosuši. Na tako prosušenu masu dodati još i slame ili seno, kao i određenu količinu nafte da bi vatra bila što burnija kada se masa zapali. Ovako istretirana mesta okopati i ponovo posejati usev.

Izvor: Mauricio Duarte
Kod jačih lucerišta može se primeniti preparat na bazi glifosata u dozi do 0,7l/ha tretiranjem cele površine i pri tom treba biti veoma oprezan, jer može doći do slabljenja lucerišta. Ukoliko dođe do masovnog napada ovog patogena i veliki broj biljaka ugine, najbolje je usev razorati i posejati usev koji nije domaćin ovom parazitu.
Izvor: Agropress





