Danas je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uputilo apel vlasnicima stočnih gazdinstava da prijave svaku pojavu zarazne bolesti afrička kuga svinja. Prijave se vrše veterinaru ne bi li se izvršila dijagnostika bolesti i u što kraćem periodu preuzele adekvatne mere zaštite i sanacije.
Region u krizi
Miloš Petrović, v.d. direktora Uprave za veterinu, izjavio je za Tanjug da ova ustanova donosi rešenje o zaraženom i ugroženom području u slučaju dijagnostifikovanja bolestii njene pojave na terenu. „Vrši se popis i obeležavanje svinja, kao i kontrola zdravstvenog stanja. Zabranjuje se promet životinja iz zaraženog područja kako se bolest ne bi širila na ostale regione. Obavezna mera je eutanazija svinja sa svim merama dezinfekcije objekta. A nadoknada štete se vrši po hitnom postupku,“ dodaje Petrović.
Kuga je u Srbiji prisutna u 27 opština i 12 okruga. Bolest se, kako navodi Petrović, prenosi sa divljih na domaće životinje kontaktom. Naglasio je i da je bolest ekonomski devastirajuća za svaku zemlju, navodeći države u regionu i Evropi, kao i njihove trenutne probleme sa AKS-om. „Izveštaji Svetske organizacije za zaštitu životinja govore da je preko 200 žarišta divljih svinja u Rumuniji, i oko 170 žarišta kod domaćih svinja,“ dodaje on. „Dok u Mađarskoj ima takođe oko 200 žarišta divljih svinja. Poljska ima 1.900 žarišta divljih svinja, dok je u Nemačkoj preko 700 njih.“ Dotakao se i žarišta u Hrvatskoj i BiH, konkretno u Republici Srpskoj.
Afrička kuga svinja i u lovištima
Sem zaraze kod domaćih svinja, Petrović se usredsredio i na lovišta, ističući kako su lovci bitan faktor u širenju zaraze. „Oni su u obavezi da prijave svaki slučaj uginuća divljih svinja koje pronađu u lovištu. Kada se bolest jednom pojavi kod domaćih životinja ona se širi i putem kontaminirane hrane i vode, kao i ishranom pomijama,“ obrazložio je v.d. direktora Uprave za veterinu. Otvoreno je apelovao na vlasnike životinja da svaku promenu zdravstvenog stanja prijave veterinaru. Uz to, naveo je da postoje alarmi za prepoznavanje ove bolesti. „Čest slučaj kod ove bolesti je naglo uginuće životinja. Svako uginuće životinja mora se hitno prijaviti veterinaru. U početku bolesti životinje su apatične, slabije jedu hranu i piju vodu. A nakon toga se javljaju promene na telu, plava boja kože, kao i krvarenja u okolini repa,“ zaključio je Petrović.
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Pogledajte i: Afrička kuga svinja: 290.000 aktivnih nadzora
