U Beogradu je održana Nacionalna konferencija o značaju zdravog zemljišta za obezbeđivanje dostupnosti hrane u Srbiji. Tokom iste su predstavljeni rezultati ispitivanja potencijalno toksičnih elemenata na području zaštićenih područja – Nacionalnog parka „Tara“, u okviru jezera Palić i Ludoš i u okviru zaštićenog područja vodosnabdevanja Gružanskog jezera.
Direktorka Instituta za zemljište Mira Milinković je izjavila da su uočili povećane vrednosti opasnih materija u određenim područjima u Vojvodini, kao što su Palićko i Ludoško jezero, te u Šumadiji, posebno na Gružanskom jezeru gde je primećeno blago povećanje sadržaja nikla i hroma. Takođe je navela da postoje određene povećane vrednosti na području Bajine Bašte.
Milinković je istakla rezultate njihovih istraživanja, naglašavajući da na nijednom lokalitetu nisu zaključili da remedijacija nije potrebna. Ona je naglasila važnost praćenja uzroka zagađenja i dugoročnih parametara u narednim fazama. Takođe je istakla pitanje uticaja povećanih sadržaja određenih elemenata na ljude, posebno u kontekstu ulaska tih elemenata u lanac ishrane i njihove bioraspoloživosti.
Kako je direktorka Instituta objasnila, tri institucije iz Srbije su učestvovale u realizaciji višegodišnjeg projekta Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), istražujući različite elemente i parametre.
Kakav nam je kvalitet zemljišta?
Svaka od institucija imala je svoje specifične zadatke u okviru projekta. Milinković je objasnila da je njihova oblast istraživanja obuhvatala zemljišta pod različitim katastarskim kulturama i načinima korišćenja, kao i analizu stajnjaka i zemljišta u blizini mehanizacije na farmama. Na svakom od područja bilo je pet farmi koje su detaljno ispitane po svim parametrima definisanim projektom. Njihov zadatak bio je da prema nacionalnim propisima utvrde prisustvo prekoračenja graničnih vrednosti određenih elemenata.
Milinković je dodala da su svi rezultati koje su dobili usklađeni sa onima koje objavljuje Ministarstvo zaštite životne sredine i Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA), te da se o njima redovno izveštava svake godine.
Aleksandar Mentov, nacionalni koordinator FAO, istakao je da je analiza zemljišta ključna za zaštitu životne sredine, ali i za unapređenje prinosa u poljoprivredi, omogućavajući poljoprivrednicima da efikasnije koriste resurse i smanje troškove. On je naglasio da često dolazi do neracionalne upotrebe đubriva od strane poljoprivrednika, što predstavlja višak troškova i negativan uticaj na životnu sredinu.
Mentov je dodao da postoji veliki broj poljoprivrednika koji se pridržavaju pravila dobre poljoprivredne prakse. Međutim, i pored toga, ima i proizvođača koji greše i nepravilno koriste svoje resurse. Zbog toga je FAO angažovao stručnjake na terenu i uspostavio preko 100 oglednih dobara, odnosno oglednih polja u 10 opština širom Srbije. Cilj ovih aktivnosti je promovisanje dobre poljoprivredne prakse direktno među poljoprivrednicima.
Prema njegovim izjavama, FAO sarađuje sa poljoprivrednim stručnim službama, udruženjima proizvođača i nevladinim organizacijama kako bi demonstrirali pravilan način korišćenja mehanizacije i nove tehnike obrade zemljišta. Ove aktivnosti su ključne za zadržavanje vlage i hranljivih materija na mestima gde su najpotrebnije.
Promovisanje kvalitetne agrarne prakse
Šefica odseka za indikatore izveštavanja u okviru SEPA, Dragana Vidojević, obratila se medijima. Izjavila je da je realizacijom ovog projekta ostvaren bolji prikaz stanja zemljišta i potencijalnog zagađenja na tri osetljiva područja u Srbiji. Ta područja su predložena zbog svog posebnog interesa. Kako je navela, ona se nalaze u blizini zaštićenih prirodnih dobara, međunarodnih reka i izvorišta za vodosnabdevanje.
U nastavku izlaganja, Vidojević je naglasila da su dobili značajne podatke koje će inkorporirati u informacioni sistem za zaštitu životne sredine i informacioni sistem za zemljište, koji čine deo nacionalnog informacionog sistema zaštite životne sredine. Na taj način će imati bolji uvid u stanje zemljišta na poljoprivrednim područjima ovih regiona.
Dodala je da su kroz projekat promovisali principe dobre poljoprivredne prakse kao deo šire strategije zaštite zemljišta u Evropi. Time se , apostrofirala je, usklađujemo sa ciljevima i vizijama EU strategije zaštite zemljišta do 2030. godine.
Vidojević je istakla da će rezultate usmeriti na poljoprivredne proizvođače kako bi unapredili prakse upravljanja đubrivima i sredstvima za zaštitu bilja. Metodologija koju su razvili može se primeniti i na druga područja u Srbiji, što je bio njihov cilj, kako bi se bolje pratilo stanje zemljišta što je zakonska obaveza i globalni trend.
Ovu Nacionalnu konferenciju organizovala je FAO u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine, a učestvovali su predstavnici:
- Agencije
- FAO-a
- Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad
- Instituta za zemljište Beograd
- Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
- Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu
- Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.
Izvor: AgroTV
