Ministarstvo poljoprivrede Srbije krajem 2024. godine objavilo je konkurs za podsticaje u cilju očuvanja životinjskih genetičkih resursa, uključujući i autohtone vrste živine kao što su somborska kaporka i banatski gološijan. Maksimalan iznos podsticaja po korisniku iznosi tri miliona dinara. Ove autohtone sorte živine trenutno uzgaja desetak odgajivača u Srbiji, a broj umatičenih jata nije precizno poznat.

Dragan Dragosavac iz Sremskih Mihaljevaca gaji ove kokoške i planira da poveća jato, kao i da ga umatiči kako bi ostvario pravo na državne subvencije od 400 dinara po koki. Pored uzgoja živine, Dragosavac se bavi i drugim poljoprivrednim poslovima, poput uzgoja krmača i sejanja žitarica za stočnu hranu. On ističe da meso i jaja ovih koka, koje se hrane prirodnim sastojcima i pasu na otvorenom, predstavljaju zdravu alternativu industrijskim proizvodima. Godišnje, svaka koka snese između 170 i 200 jaja. Dragosavac naglašava i važnost saradnje sa drugim ozbiljnim odgajivačima radi nabavke pilića i širenja uzgoja, što može doprineti iskorišćavanju praznih dvorišta po selima za dodatne prihode.
A pored živine vina i gljive
Uz autohtone sorte živine, Srbija se može pohvaliti i vinogradima Fruške gore, poznatim po autentičnim vinima. Fruškogorsko vinogorje steklo je međunarodno priznanje, posebno zahvaljujući proizvodnji bermeta, aromatičnog vina s tradicijom koja potiče iz srednjovekovnih manastira. Bermet se proizvodi uz dodatak preko 20 biljaka, a njegovi recepti ostaju tajna svakog vinara. Postoji u beloj, roze i crvenoj varijanti, pri čemu je crveni bermet najtraženiji, naročito među turistima koji traže jedinstvena gastronomska iskustva. Ovo vino se često služi uz karlovački kuglof, kolač s orašastim plodovima i voćem, simboliku koji ima sličnu slavskom kolaču.

Na drugoj strani Evrope, švajcarski naučnici razvijaju inovativne tehnologije. Oni su stvorili biorazgradivu bateriju na pečurke koja koristi metabolizam kvasca i gljive bele truleži za proizvodnju električne energije. Baterija se aktivira dodavanjem vode i hranljivih materija, dok se proizvodi pomoću 3D štampe. Ova tehnologija ima potencijal za primenu u udaljenim regijama, a istraživači nastoje da unaprede njenu efikasnost i dugotrajnost. Rad na alternativnim izvorima energije predstavlja važan korak ka održivijoj budućnosti.