11343332030786304548

Biomasa prisutna samo u 10 od 60 gradskih elektrana

Link kopiran u privremenu memoriju!

Šumska i poljoprivredna biomasa sa skoro podjednakim udelom čine 40% od svih raspoloživih potencijala obnovljivih izvora energije koje poseduje Srbija. A ovo treba uzeti u obzir. Naposletku, blaga zima i visoke temperature tokom početka proleća doprinele su značajnoj uštedi gasa, goriva i uglja toplanama u Srbiji.

Image by macrovector on Freepik

Iako se građani nadaju smanjenju računa nakon takvih sezona sa manje grejanja, većina toplana je već pre početka grejne sezone povećala cene. Ostaje pitanje da li će toplane smanjiti cene od 1. maja, kada se očekuje pojeftinjenje gasa, kao i da li je grejanje putem toplana na biomasu jeftinije, uz pitanje koliko je dostupno drvo za ogrev.

„Od 60 trenutno registrovanih gradskih toplana, samo njih 10, i to samo delimično, za proizvodnju toplotne energije koriste biomasu, tačnije drvnu sečku,“ naglasio je prof. dr Miloš Banjac sa Mašinskog fakulteta u Beogradu.

Image by Roman from Pixabay

Bivši pomoćnik ministra energetike za obnovljive izvore energije, dodao je još par ključnih detalja kad je biomasa u srpskim toplanama u pitanju. „To su toplane u Priboju, Novoj Varoši, Majdanpeku, Gornjem Milanovcu, Knjaževcu, Negotinu, Novom Pazaru, Vranju, Malom Zvorniku, Kladovu i Šapcu. Izraženo u grejnoj snazi, od ukupno 6.397 megavata instalisane toplotne snage u toplanama, samo 53 megavata čine kotlovi koji koriste biomasu, tj. 0,8%. U odnosu na sva goriva koja se koriste u toplanama, prirodni gas učestvuje sa 76,4 %, naftni derivati sa 12,5%, ugalj sa 8,6%, a biomasa sa 2,4%“, naglasio je dr Banjac.

Biomasa nedovoljno talasa

Šumska i poljoprivredna biomasa sa otprilike podjednakim udelom čine 40% od svih raspoloživih potencijala obnovljivih izvora energije koje poseduje Srbija. Njihov ukupni godišnji prirast se procenjuje na 39,8 teravat-sati godišnje. Prema energetskom bilansu Srbije, 18,5 teravat-sati godišnje šumske biomase je potrošeno u 2023. godini, od čega 89% u domaćinstvima, u vidu ogrevnog drveta, 10% u drvnoprerađivačkoj industriji i 1% u ostalim sektorima.

Image by Alberto Barrionuevo from Pixabay

Prirodni prirast šumske biomase, objašnjava prof. Banjac, iznosi oko 19,4 teravat-sati, te se može reći da se on gotovo u potpunosti koristi, odnosno da bez planskog pošumljavanja i supstitucije postojećih nekvalitetnih, izdanačkih šuma, novim zasadima kvalitetne šume, povećanje seče i njenog korišćenja nije održivo. Kada je reč o poljoprivrednoj biomasi, jedan njen manji deo koristi se u kao sirovina u pedesetak biogasnih elektrana, ukupne instalisane snage od 60,34 megavata, koje godišnje proizvedu oko 0,7 teravat-sati električne energije, objašnjava dr Banjac.

„Što se tiče kvaliteta produkata sagorevanja u ekološkom smislu, neprikosnoveno najbolje gorivo je prirodni gas,“ naglasio je dr Banjac. „Jer se njegovim sagorevanjem stvara samo ugljen-dioksid. Sagorevanjem svih ostalih, pa i biomase, u zavisnosti od hemijskog sastava i vlažnosti pored ugljen-dioksida, stvara se u ugljen-monoksid, kancerogeni azotni oksidi i širok spektar čvrstih lebdećih mikročestica. Po ovom kriterijumu, svakako su najgori ugljevi, koje prati mazut, pa lož-ulje i na kraju biomasa“.

Image by Yves Bernardi from Pixabay

Gde dalje s ovim informacijama?

Stručnjak je tokom izlaganja istakao da glavni motiv za prelazak na upotrebu biomase u toplanama nije ekonomske prirode. Štaviše, pre ekološki i strateški, iako ekonomski faktor takođe igra ulogu. „Ekološki, jer se smatra da su emisije ugljen-dioksida koje nastaju sagorevanjem biomase jednake količinama ugljen-dioksida koje se iz vazduha apsorbuju u procesima njenog nastanka“, naglasio je. „Strateški, jer se tako oslobađamo od uvozne zavisnosti i koristimo sopstveni izvor energije. Konačno, ekonomski, jer bi u principu, grejanje na biomasu trebalo bi da bude jeftinije od grejanja na fosilna goriva. Međutim, to je nezahvalno tvrditi, jer se cene svih energenata svakodnevno, i to velikim rasponima, menjaju. Pritom, iako bez opravdanog razloga, menja se i cena drvne biomase“.

Za tranziciju toplana na rad s drvenom sečkom, osim troškova zamene kotlova i izgradnje skladišta za drva, potrebno je osigurati stabilan lanac snabdevanja i dugoročno stabilne cene drva. Ovi zahtevi su dodatni i ne postoje kada se koriste fosilna goriva.

Image by WikimediaImages from Pixabay

Zahtevan rad na sečku

Kada je reč o tehničkoj strani, upravljanje, pokretanje i zaustavljanje rada toplane na drvenu sečku zahtevnije je. Ovo je posebno tačno u velikim sistemima daljinskog grejanja, nezavisno od vrste goriva koje se koristi.

„Velike količine vode koje se nalaze u kilometarski dugim deonicama velikih cevnih mreža za prenos, distribuciju i povrat vode, uzrokuju veliku inertnost i otežanu upravljivost sistema, a time potrebu mnogo pažljivijeg planiranja njihovog rada. Iako i u zavisnosti goriva koje koriste postoje razlike u vremenu potrebnom za pokretanje rada kotlova, ove razlike su zanemarljivo male u odnosu na prethodno opisani problem. Gorivo je moguće porediti po njihovoj toplotnoj moći, odnosno koliko se toplote oslobodi njihovim sagorevanjem i po ekološkim kriterijumima, u vezi za emisijama štetnih materija koje nastaju prilikom njihovog sagorevanja“, naglasio je dr Banjac.

Image by PublicDomainPictures from Pixabay

Kao ilustracija, ističe se da sagorevanjem različitih goriva oslobađaju različite količine toplote. Recimo, sagorevanjem tone mrkog uglja oslobađa se oko pet megavat-sati toplote. Sagorevanjem tone mazuta dobijamo 11,3 megavat-sati toplote. Onda, ako sagorimo 1.000 kubika prirodnog gasa, izaći će na 10,3 megavat-sati toplote. A samo jedan kubik nasute drvne sečke oslobađa oko 3 megavat-sati toplote. Pri tome, toplotna moć i uglja i drvne sečke u velikoj meri zavisi od njihove vlažnosti.

Izvor: Politika

 

Tagovi