11343332030786304548

„Čiča Zlajina rakija“ – domaće, naše, svetsko, kvalitetno

Link kopiran u privremenu memoriju!

Jedna omanja kraft destilerija interesantnog naziva „Čiča Zlajina rakija“ nalazi se u selu Mustapić, tik nadomak Kučeva. U asortimanu destilerije dostupna je rakija od šljive nazvana “Magija”, koja sazreva u hrastovim buradima tokom 10 godina, kao i rakija od šljive pod imenom “Arhiva”, koja dozreva u hrastovim buradima 10, 12 i 15 godina.

Izvor: Zlatomir Cvetković – zvanična Fejsbuk stranica

Vlasnik ove destilerije, poznat kao Čiča Zlaja ili Zlatomir Cvetković, nije samo poznat po pravljenju rakije, već je takođe postao i zvezda na društvenoj mreži “TikTok”, gde redovno deli savete svojim pratiocima o procesu proizvodnje rakije, kao i o pokretanju sopstvenog biznisa. Pored toga, otvoreno iznosi svoje stavove u vezi sa globalnim trendovima, te se ističe kao pionir u obnavljanju tradicije svog kraja. On pokazuje duboko poštovanje prema prirodi i autohtonim sortama voća.

Kvalitet koji „Čiča Zlajina rakija“ nudi

Zlatomir Cvetković, gostujući u emisiji Dobro jutro, objašnjava da se već od 2016. godine amaterski bavio destilacijom rakije, ali naglašava da je pre tri godine doneo odluku da ponudi na tržištu tri potpuno originalna proizvoda, koji se razlikuju od onoga što je tada dostupno na domaćem tržištu.

Izvor: Zlatomir Cvetković – zvanična Fejsbuk stranica

Ovi proizvodi su barik rakije od šljive i dunje. On ističe da se fokusira na proizvodnju isključivo domaće srpske rakije, što se ogleda i u njegovom zaštitnom znaku – srpskoj šubari i košulji, simbolima koji predstavljaju tradicionalnog srpskog seljaka. „Rakiju pečem na tradicionalan način, dvostrukom destilacijom i u bakarnim kazanima, a nakon toga odležavaju u srpskom hrastu sa planine Miroč“ veli Čiča.

Sve je započelo kada je Cvetković dobio zapuštene šljivike od svojih komšija koji su napustili ovaj deo Istočne Srbije. On je uložio mnogo truda i rada da ih obnovi i uredi, te su mu sada ovi šljivici, uz pažljivu negu, doneli i stare autohtone sorte koje su retke kod nas. Među njima su šljive bugarka, čitlovka i crvena ranka, koje se koriste za proizvodnju prave domaće rakije.

Izvor: Zlatomir Cvetković – zvanična Fejsbuk stranica

„Bugarku zovu i moravka. A prvi počeci sorte vezuju se za sveštenika Stanojevića, koji je prva stabla doneo iz Bugarske 1880. godina. Prvobitno se zvala bugarka ali se ovaj naziv zamenio sa moravka. S tim da je u pojedinim pojedinim krajevima nazivaju i mlavka,“ reče nama Čiča. „Plod je sitan i teži oko 10 grama. Jajastog je oblika s nešto većim suženjem kod peteljke, što podseća na plod crvene ranke. Meso je zlatno žute boje, odvaja se od koštice, a sadržaj šećera je sličan požegač“.

Izvor: Dobro jutro

Tagovi