Za nešto manje od šest godina, broj sezonskih radnika u poljoprivredi registrovanih preko elektronskog sistema u Srbiji dostigao je blizu 100.000. Ovaj sistem prijavljivanja sezonskih radnika, pokrenut 2019. godine, razvijen je uz inicijativu Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i podršku nemačke razvojne saradnje (GIZ). Kroz njega, poslodavci imaju mogućnost da prijavljuju radnike na dnevnom nivou putem portala „Sezonski radnici“, što je rezultiralo ukupnim uplatom od 1,9 milijardi dinara na ime poreza i doprinosa za zaposlene sezonske radnike. Prema izveštaju NALED-a, do sada je više od 900 poslodavaca koristilo ovu platformu.
Sistem je imao pozitivan uticaj na smanjenje sive ekonomije u poljoprivredi. Ovde je pre uvođenja sistema oko 90% sezonskih radnika radilo na crno. Na primer, 2019. godine u sistem je bilo prijavljeno oko 28.000 sezonskih radnika. Pritom je taj broj tri godine kasnije dostigao 49.000. Ovo ukazuje na stalni porast broja zvanično prijavljenih radnika u legalnim tokovima. Projektnu inicijativu je podržao GIZ, a njihova projektna menadžerka Amira Omanović izjavila je da je reforma pokazala koliko je elektronsko prijavljivanje važno za smanjenje nelegalnog zapošljavanja u poljoprivredi. Pre reforme, svega 3.500 sezonskih radnika je imalo ugovor, dok se procenjuje da je stvarni broj sezonskih radnika u poljoprivredi između 65.000 i 80.000.
Stanje zapošljavanja sezonskih radnika (i dodatni detalji)
Uvođenje zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima omogućilo je da polovina ukupnog broja sezonskih radnika sada bude prijavljena kroz legalne tokove. Taj zakon pruža radnicima dodatna prava poput penzionog i osiguranja u slučaju povrede na radu. A to predstavlja značajnu promenu u odnosu na prethodni period kada su ovi radnici uglavnom bili bez osiguranja i prava na naknade. Uređenjem sezonskog zapošljavanja povećana je vidljivost radnika. Poslodavci koji ih prijavljuju putem portala omogućavaju im sigurniji radni status i pristup socijalnim pravima.
Pored toga, NALED i GIZ zalažu se za proširenje sistema sezonskog zapošljavanja i na druge sektore. Među njima spadaju kućno-pomoćni poslovi, građevinarstvo, ugostiteljstvo i turizam. Očekuje se da će povećanje potreba za radnom snagom u ovim sektorima dodatno istaknuti važnost ovog sistema. Posebno je to slučaj u kontekstu priprema za EXPO 2027. Ovako proširena reforma mogla bi da obezbedi dodatne koristi. I to ne samo za poljoprivredne sezonske radnike već i za sezonske radnike u ostalim delatnostima. Time će poboljšati njihove radne uslove i doprinos ekonomiji kroz smanjenje neformalnog zapošljavanja.
Izvor: AgroTV