Dragana Đokić iz Belušića i njena porodica žive od poljoprivrede, fokusirajući se na mlečno govedarstvo i uzgoj pilića za druge. Ona ističe da je uzgoj pilića za druge isplativ i da je njena porodica zadovoljna tim poslom, iako su tek nedavno započeli ovu aktivnost.
„Farmu pilića imamo od prošle godine. Odmah na startu smo imali peh, jer je došlo do velikog ugušenja pilića zbog nestanka struje. Tako smo u startu bili u velikom minusu“, naglašava Đokić.
Ne daju se ni Dragana ni Dejan
Dragana i njen suprug Dejan izgradili su farmu pilića isključivo sopstvenim sredstvima, bez korišćenja subvencija. Dragana je objasnila da je njen suprug radio kao vozač po Evropi, ali je odlučio da se vrati i ulože svoju ušteđevinu u ovaj posao. Rekla je da su čuli da se od toga može živeti, pa su malo istraživali, razgovarali sa stručnjacima i ljudima koji se time bave, te su tako odlučili da naprave farmu pilića, dodajući da farma ima kapacitet od 10.000 pilića.
Poljoprivrednica je kazala da su ulaganja u farmu bila značajna. Navela je da ih je izgradnja objekta koštala više nego što su očekivali, jer su cene građevinskog materijala, krovnog lima i drugih potrepština porasle. Rekla je da je sve skupo i da je sama oprema koštala oko 16.000 evra, te da pribavljanje svih dozvola i dokumentacije dugo traje, dodajući da su nakon početnih poteškoća sledeće ture bile uspešne i više nisu imali problema.
Profitabilnost moguća
Uzgoj tovnih pilića može biti veoma profitabilan posao ako se poštuju osnovni uslovi za njihov uzgoj. Ključno je da farma bude dobro opremljena, što uključuje adekvatan prostor za piliće, kvalitetnu hranu, redovnu vakcinaciju i visok nivo higijene. Intenzivni tov pilića traje od 40 do 42 dana.
Đokićeva naglašava da su najvažniji faktori za farmu temperatura, vlaga, ventilacija i režim osvetljavanja. Pilići na početku tova nemaju razvijen termoregulacioni sistem, koji se uspostavlja tek sa tri do četiri nedelje starosti, pa je grejanje pilića veoma važno. Temperatura na početku treba da bude od 33-35°C, a zatim se postepeno smanjuje.
Đokići se godinama bave mlečnim govedarstvom, ali su sve bliži odluci da smanje broj goveda ili da prestanu s tim poslom. Dragana objašnjava da žele da smanje broj grla, kojih trenutno imaju 10, i da se usredsrede samo na živinarstvo, koje je isplativo, ali veoma zahtevno. Telad uglavnom prodaju, a hranu za goveda sami prave. Dnevno proizvode oko 160 litara mleka.
Opuštanje uz korpe
Dok radi i dežura noću na farmi zbog malih pilića, Dragana plete korpe od vrbovog pruća. Selo Belušić je nekada, u vreme stare Jugoslavije, bilo poznato po pletarima. Gotovo svaka kuća u selu je znala ovaj zanat, a meštani su dobro zarađivali prodajom korpi i drugih upotrebnih i ukrasnih predmeta od pruća.
Dragana je rekla da ju je njen svekar Milašin naučio da plete korpe od vrbovog pruća. Navela je da je cele zime radila, na proleće malo manje, a i sada radi, dodajući da je to opušta i da voli da se bavi tim poslom. Kada nema puno drugog posla, dnevno uradi i po 70 manjih korpi, pletući za čoveka iz okoline Jagodine. Istakla je da voli ovaj posao jer se može lepo zaraditi, a i opušta je. Dodala je da najviše posla ima oko praznika kao što je 8. mart.
Izvor: Blic