Svedoci smo sve češćih upozorenja RHMZ-a o dolasku olujnog vremena na teritoriji cele zemlje do kraja meseca, a pre samo par dana smo imali grad, negde i veličine jajeta. Grad je prouzrokovao štetu na domaćinstvima, automobilima, putevima i usevima. Očekuje se da će pojave grada, veličine između kokošijeg jajeta i teniske loptice, biti sve češće u narednim godinama, pri čemu se klimatske promene navode kao jedan od glavnih uzroka.
Učestali grad i njegov uticaj na svakodnevnicu
Nakon perioda rekordnih junskih vrućina, vreme u Srbiji postalo je veoma promenljivo, praćeno olujom i gradom koji su pogodili mnoge delove zemlje, posebno jugozapad. Najnoviji i najrazorniji grad zabeležen je u Osečini, na zapadu Srbije, gde je prouzrokovao štetu na usevima, kućama, putevima i vozilima.
Grad je prirodna pojava povezana sa snažnim olujnim oblacima, tzv. kumulonimbusima, koji se mogu formirati u bilo kom delu godine, ali su najčešći tokom letnjih meseci, posebno u junu, maju i julu u Srbiji.
Darko Savić, istraživač pripravnik na Fizičkom fakultetu u Beogradu, objašnjava da su klimatske promene doprinele češćim i intenzivnijim gradonosnim olujama. On naglašava da sa povećanjem energije u atmosferi, usled klimatskih promena, raste verovatnoća za formiranje jakih oluja koje mogu doneti krupan grad.
Proteklih nedelja, vreme se naglo promenilo, a upozorenja RHMZ-a za teritoriju cele zemlje do kraja meseca ukazuju na mogućnost nestabilnog vremena sa čestim grmljavinskim nepogodama, intenzivnim pljuskovima, gradom i olujnim vetrom.
Očekuje se još olujnog vremena – sve češćeg
Istraživanja ukazuju da će sve češća upozorenja na grad biti uobičajena pojava u Srbiji. Pritom se procenjuje da će gradovi u proseku biti još veći. Prema Programu prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove, zvaničnom dokumentu Vlade Srbije usvojenom krajem prošle godine, ako se klimatske promene nastave ovim tempom, frekvencija gradova većih od 5 cm može porasti za 40-80% do kraja veka na gotovo celoj teritoriji zemlje.
Studija takođe pokazuje porast broja dana sa udarima vetra jačim od 25 m/s. Taj rast se smatra indikatorom za formiranje jakih oluja i gradova. Posebno važni rezultati istraživanja obuhvataju promene u ekstremnim padavinama, gde je učestalost ekstremnih padavina povećana. Nasuprot tome je ukupna godišnja količina padavina ostala nepromenjena. Ovo znači da su padavine postale ređe, svakako. Ali kad se dese, one su ekstremnije. A upravo to može dovesti do uslova sklonih poplavama ili suši, prema portalu Klima101.
Šta kažu brojke?
Udeo ekstremnih padavina (30 mm i više) u ukupnim godišnjim padavinama porastao je sa 2,4 odsto sredinom 20. veka na čak 5,6 odsto danas, što se očekuje da se nastavi i u budućnosti kako se Srbija zagreva.
Analiza rizika od velikih padavina pokazuje par jasnih parametara. Naime, u periodu 2001-2020. godine je pod visokim i veoma visokim rizikom bilo svega sedam odsto teritorije Srbije. A pak očekuje se da će taj procenat porasti na oko 56 odsto do sredine veka.
Voćarstvo i vinogradarstvo su prepoznati kao posebno osetljive poljoprivredne grane u Programu prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove. Za ukupno 11 voćarskih i vinogradarskih oblasti u Srbiji ocenjeno je da imaju visoki rizik od grada. Ocena je doneta na osnovu klimatskih projekcija i zastupljenosti ovih grana poljoprivrede.
Kao deo napora za zaštitu višegodišnjih zasada od ekstremnih vremenskih događaja, program predviđa subvencije za protivgradne mreže i mreže za zasenu u voćnjacima i vinogradima. Takođe, planirano je jačanje meteorološkog osmatračkog sistema putem unapređenja opreme i obuke zaposlenih u RHMZ.
Izvor: Nova Ekonomija