Da li vidimo krizu srpskog agrarnog tržišta? Srbija je lani izvezla voća i povrća za 200 miliona evra manje nego godinu dana ranije, istakli su stručnjaci na međunarodnom sajmu u Beogradu – AgroBelgrade 2024. Glavni razlog pada izvoza je nastavak osipanja Rusije kao dominantnog tržišta za neke naše proizvode. I ukoliko se zaista ne otvore neka nova tržišta, srpsko voće i povrće bi moglo da izgubi status izvoznog aduta.
Manji prolaz srpskog voća na druga tržišta
Jabuka i malina, voće koje smo nedavno smatrali izuzetno uspešnim, sve više nailaze na izazove na sve zahtevnijim tržištima. Ovo je jasan pokazatelj naših grešaka, posebno u vezi sa fokusiranjem na ograničena izvozna tržišta i upotrebom starih sorti. Aleksandar Pavlović, direktor projekta “Velika mala privreda” u okviru USAID programa, je prokomentarisao dotično stanje.
„Jabuka je u 2023. godini izvezeno za gotovo 20 miliona evra manje. A Srbija je u poslednjih pet godina izgubila 50% tržišta Rusije. Jeste, izvoz u Saudijsku Arabiju raste. Ali to još nije dovoljno da nadoknadi manji izvoz. A neka tržišta koja smo načeli, kao što je Indija, imaju veoma malu prodaju. U svetu danas prolaze samo klupske sorte. Tako da se oni koji se i dalje drže starih sorti, kao što je ajdared, ne prolaze dobro,“ izjavio je Pavlović.
U vezi sa malinama, koje su mnogi proteklih godina smatrali unosnim poslom, došlo je do razočaravajućeg trenutka. Prošle godine je izvezeno nešto više od 70.000 tona malina za 361 milion evra, što je značajno manje u odnosu na prethodne godine kada je izvezeno 110.000 tona, ostvarujući prihod od 427 miliona evra za oko 90.000 tona. Sada se suočavamo s punim hladnjačama skupih malina koje nisu tražene na tržištu.
Situacija u Nemačkoj
Cena smrznutih malina u Nemačkoj je pala za 25% u poslednja četiri kvartala, sa 4,42 evra na 3,31 evra po kilogramu, prema podacima UNDP-a. Konsultant za trgovinu prerađenim voćem i povrćem, Rimer Lejn, ističe potrebu za pronalaženjem novih tržišta kako bi se prevazišla ova situacija.
„Nemačka je ukupno uvezla manje jedan odsto smrznute maline i kupine. Pritom su Poljska i Ukrajina imale prioritet. Ali je, recimo, obližnja Litvanija imala rast tržišta od 20 odsto. Treba misliti o tome, jer sada kupci samo sede i čekaju pad cene,“ veli Lejn.
Prema ovom stručnjaku, koji je i proizvođač i prerađivač hrane na globalnom nivou, izgleda da će izvoz Srbije ove godine verovatno iznositi 65.000 tona ili manje. „Pritom će srpski proizvođači možda morati da prihvate otkupnu cenu od 1,7 evra po kilogramu. Jer trenutno je cena poljske maline na velikoprodajnom tržištu 2,3 evra, ukrajinske od 2,2 do 2,4 evra, a srpske od 2,3 do 2,5 evra. Već time što je srpska cena podignuta sa decembarskih 2,1 evro, u nadi da će se profitirati na ispražnjenim skladištima konkurencije, prestala je da se kupuje,“ dodao je Lejn.
Reorijentacija ključ
Prošle godine, srpska poljoprivreda je zabeležila pad od 4,4% u izvozu, što je rezultiralo smanjenjem učešća u ukupnom izvozu za 16%, dostižući vrednost od 6,1 milijardu evra. Sektor voća i povrća posebno je iskusio godišnji pad od 8%, sa ukupnim izvozom od 1,08 milijardi evra u 2021. Situacija je posebno teška u sektoru koštuničavog voća, gde su izvoz i količinski (sa 60.656 tona na 47.138 tona) i vrednosno (sa 50,7 miliona evra na 40,4 miliona) opali.
U tom kontekstu, potrebno je usmeriti pažnju prema traženju proizvoda na tržištu koje trenutno ima potražnju. Primer toga je borovnica. Njihov je izvoz porastao sa 4.920 tona (27 miliona evra) godinu dana ranije na nešto više od 6.000 tona (33,5 miliona evra). Rimer Lejn preporučuje i razmišljanje o kiselom krastavčiću i pečurkama, koje su takođe imale uspeha na tržištu. Naime, ukiseljeni krastavci i kornišoni su se prodavali za 9,2 miliona evra (8.219 tona), u odnosu na 7,7 miliona (7.657 tona) u 2022. S obzirom na svetsku prognozu rasta od 17% godišnje, očekuje se dalji prosperitet na ovom tržištu. Situacija je još povoljnija kod pečuraka, sa rastom izvoza u Srbiji za 10% u sušenoj varijanti (svetska prognoza od 25%) i čak 76% u svežoj (prognoza 2%).
Izvor: 24 Sedam