Direktor projekta „Velika mala privreda“ Aleksandar Pavlović izjavio je da je čips od krompira postao ogroman izvozni artikl Srbije. Dodao je na to kako je izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2023. godini bio manji za oko 200 miliona evra u odnosu na prethodnu sezonu. Sve ovo je apostrofirao na predstavljanju tržišnih i izvoznih rezultata u 2023. godini, u okviru petog Međunarodnog sajma voćarstva, povrtarstva i vinogradarstva u Beogradu.
„Čips je postao ogroman izvozni artikl Srbije. U 2022. godini smo bili na 40 miliona evra, polovina toga je otišla u Severnu Makedoniju. Neverovatna je i potražnja za pomfritom, pomfrit se izvozi u velikim količinama. Segment krompirske proizvodnje dakle ima neverovatan potencijal i raste brzo,“ naglasio je Pavlović.
Srpski čips u znaku enormnog uspeha
On je istakao da je, sa druge strane, pad izvoza u poljoprivredi posebno zabeležen u sektoru voćarstva. Rekao je da je ukupan izvoz pao za nekih 200 miliona evra u odnosu na prethodnu godinu. Taj gubitak se najviše oseća u sektoru voća, posebno u sektoru svežih jabuka koji je, kako je kazao, aktuelan već poslednjih nekoliko godina.
U nastavku izjave, Pavlović je istakao da za 2023. godinu vide da je izvoz nešto više od 80 miliona evra. Cene su, kako je naveo, u proseku ostale iste, otprilike 0,74 evra po kilogramu, što je sasvim pristojno. On je rekao da je najveći gubitak u vezi sa izvozom bio na tržištu Rusije, najviše zbog sukoba u Ukrajini.
Najveći izvoz ostvaren je na tržištu Saudijske Arabije, potom na tržištu Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok se najmanje izvozilo u Omanu. Pavlović je naknadno naveo da će biti teško zameniti rusko tržište i da će to, kao diversifikacija tržišta za izvoz, biti jedno od pitanja i u 2024. godini.
Malo o voću
Kada je reč o koštičavom voću, Pavlović je istakao da je situacija slična kao sa svežim jabukama. On je rekao da, ako se posmatra vrednost izvoza u poslednjih pet godina, ona varira i kreće se između 40 i 50 miliona evra, likvidirajući se. Količina robe koja je izvezena u 2023. godini je dramatično manja nego u prethodnih pet godina.
Pavlović je izneo optimističnije vesti u vezi sa sektorom borovnice, napominjući da je izvoz u 2023. godini zabeležio rekord od više od 33 miliona evra. On je dodao da je Holandija postala izuzetno tržište za borovnicu, pri čemu je zapažen rast u tonama, s 5.000 tona izvoza u 2022. godini i već 6.000 tona u 2023. godini, sa tendencijom rasta.
U nastavku izlaganja, apostrofirao je da je sektor zamrznutih malina bio najproblematičniji u 2023. godini, ističući da je taj sektor bio izuzetno uspešan u 2021. i 2022. godini zbog pandemije, orijentacije ka zdravoj hrani i prekida u nabavci hrane na globalnom nivou. Sukob u Ukrajini, prema njegovim rečima, ostavlja ozbiljne posledice na domaćem tržištu, a ne očekuje se da će se situacija značajno promeniti u 2024. godini.
Pavlović je pritom izneo faktoid da je situacija mnogo stabilnija u sektoru povrća, što važi već pet godina. U sektoru svežeg povrća, kako je naglasio, postoji velika diversifikacija tržišta. Time se omogućuje plasman robe širom sveta i smanjuje zavisnost od određenih tržišta poput tržišta Rusije. On je takođe primetio rast u izvozu svežih kornišona.
Izvor: AgroTV