Od novih poljoprivrednih manifestacija, neke su prošle, a neke tek sleduju – dakle, imamo jagode, strna žita, gljive, med i održivi agrar.
„Dani jagode“ po 12. put
U leskovačkom selu Karađorđevac po dvanaesti put održana je manifestacija „Dani jagode“ s ciljem promocije uzgoja ovog voća u leskovačkom kraju. Posetioci su imali priliku da uživaju u najkvalitetnijim jagodama i poslasticama pripremljenim od ovog voća, dok je u takmičenju u skidanju peteljki najbrža bila Danijela Mitrović. U edukativnom delu manifestacije, savetodavci iz Poljoprivredne savetodavne stručne službe održali su predavanje o tehnologiji uzgoja i zaštite jagoda.
Sanja Milošević, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, u ime gradonačelnika Leskovca, dr sci. med. Gorana Cvetanovića, pozdravila je prisutne i istakla značaj proizvodnje jagoda za ekonomski razvoj i očuvanje tradicije ovog kraja. Naglasila je da manifestacija „Dani jagode“ predstavlja odličnu priliku za promociju kraja, razmenu iskustava i jačanje veza između proizvođača, kupaca i ljubitelja jagoda. Takođe, istakla je da će Grad Leskovac nastaviti da podržava slične inicijative i ulagati u razvoj poljoprivrede, navodeći da je za ovu oblast iz budžeta izdvojeno 181,4 miliona dinara, od čega je 101 milion dinara namenjen poljoprivrednim proizvođačima.
Žarko Georgiev, potpredsednik Saveta mesne zajednice Karađorđevac, istakao je da selo Karađorđevac nema domaćinstva koje ne proizvodi jagode. Dodao je i da se svake godine ulaže u nove zasade i unapređuje proizvodnja. Zahvalio je gradonačelniku Leskovca dr Goranu Cvetanoviću i svima koji su doprineli organizaciji manifestacije.
Manifestaciju su uveličali mališani iz OŠ „Đura Jakšić“ iz Turekovca, recitujući pesme o jagodi, a na kraju su uručene nagrade za najlepšu jagodu, najveću površinu pod ovom kulturom i najmlađem proizvođaču jagoda. Deca iz iste škole stigla su turističkim vozićem „Roštiljko“.
Sajam gljiva, pčelinjih proizvoda i bilja u Vranju
Međunarodni sajam lekovitog, začinskog, ukrasnog bilja, pčelinjih proizvoda i gljiva – Balkan Eco Fair Vranje, održaće se od 1. do 8. juna na gradskom šetalištu u Vranju, kako je najavljeno na zvaničnom gradskom sajtu, uz obećanje bogatog sajamskog programa. Svečano otvaranje je zakazano za 1. jun u 11 časova.
Prvog dana sajma, na platou kod Šarene česme, biće održana stručna predavanja o herbalnoj kineskoj i tibetanskoj medicini, inovativnim rešenjima mini digitalne sušare za finalnu preradu voća, povrća, lekovitog bilja i pečuraka, ekonomskoj efektivnosti investiranja u solarnu sušaru, upotrebi parkovskih i ukrasnih vrsta za poboljšanje pčelinje paše, te o najčešćim vrstama gljiva na jugu Srbije.
Drugog dana, 2. juna, program počinje izložbom pronađenih vrsta bilja i gljiva. Novinar, travar i šaman Momčilo Antonijević će govoriti o moćnom, lekovitom i magijskom bilju drevnih Slovena. Dr Ana Đorđević će objašnjavati upotrebu šafrana, dok će dr Dejan Stojković i Danijela Novaković predavati o jestivim i lekovitim gljivama, kao i o najčešćim prolećnim vrstama gljiva.
Od 3. do 8. juna biće organizovan prodajno-izložbeni deo posvećen fitofarmaciji i ekologiji, a u popodnevnim satima će se održavati prezentacije radova srednjih škola. Zainteresovani građani mogu se prijaviti za terensko-edukativni deo, za koji je obezbeđen besplatan prevoz od Sportske hale do trase Vranjska Banja-Ćukovac ili Barbarušince-Barelić, uz pratnju predavača i vodiča.
Dan polja strnih žita, krmnog bilja i uljane repice na Rimskim šančevima
Na Rimskim šančevima, Institut za ratarstvo i povrtarstvo organizovao je Dan polja strnih žita, krmnog bilja i uljane repice. Manifestaciju je otvorio pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost, prof. dr Branko Markoski. On je istakao da Institut predstavlja garanciju za budućnost naše prehrambene industrije. Pritom je i naglasio značaj snažnog naučnog tima od 95 istraživača, uključujući 79 doktora nauka.
Markoski je istakao da je Institut tokom svojih 86 godina postojanja razvio preko 2000 sorti i hibrida. Od dotičnih sorti je više od 1000 registrovano i gaji se u preko 30 zemalja širom sveta. Istraživanje sorti i hibrida semena, kako je dodao, ključni je faktor za održivost buduće proizvodnje hrane. On omogućava poboljšanje prinosa, otpornosti na bolesti i štetočine, te prilagodbu promenljivim klimatskim uslovima. A to je od posebne važnosti u kriznim situacijama sa snabdevanjem hranom.
Markoski je naglasio važnost podrške naučnim istraživanjima i tehnološkom napretku u ovoj oblasti za osiguranje pouzdanih izvora hrane i održivih poljoprivrednih praksi. Prof. dr Marijana Dukić Mijatović, predsednica Upravnog odbora, se složila sa njim. Ona je istakla pritom i značaj saradnje poljoprivrednika i naučnika u razmeni iskustava i stručnih saveta koji će olakšati rad na njivama.
Direktor Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, prof. dr Jegor Miladinović, obratio se javnosti. Naglasio je važnost ovih biljnih vrsta u ishrani ljudi i životinja, kao i u očuvanju plodnosti zemljišta, te važnost pravilnog uzgoja, zaštite i inovacija u proizvodnji.
Ova manifestacija tradicionalno pruža priliku poljoprivrednim proizvođačima da se upoznaju sa sortimentom brenda NS SEME. Pritom mogu i da obiđu ogledna polja strnih žita, krmnog bilja i uljane repice. Tokom posete, moći će da dobiju stručne savete o tehnologiji gajenja koji će primeniti na svojim njivama.
Otvoreni Dan Saveza za regenerativnu poljoprivredu uskoro u Bajmoku
Može li regenerativna poljoprivreda ublažiti klimatske ekstreme i anomalije, i što je najvažnije, je li isplativa? Kako izgledaju ratarske parcele u regenerativnom sistemu u poređenju s konvencionalnim sistemom, posebno u još jednoj nesvakidašnjoj godini?
Poljoprivrednik i savetnik za poljoprivredu Florian Farkaš informisaće zainteresovane poljoprivrednike o ovim temama na polju u Bajmoku, 5. juna. Pored uvoda u regenerativnu poljoprivredu i demonstracije primenjenih praksi na svom gazdinstvu, prisutni će imati priliku da saznaju kako se poljoprivrednici danas suočavaju sa aktuelnim izazovima kao što su klimatske promene, rast cena repromaterijala i manjak radne snage.