11343332030786304548

Jagode, regenerativni agrar, strna žita i gljive; nove manifestacije

Link kopiran u privremenu memoriju!

Od novih poljoprivrednih manifestacija, neke su prošle, a neke tek sleduju – dakle, imamo jagode, strna žita, gljive, med i održivi agrar.

Image by xb100 on Freepik

„Dani jagode“ po 12. put

U leskovačkom selu Karađorđevac po dvanaesti put održana je manifestacija „Dani jagode“ s ciljem promocije uzgoja ovog voća u leskovačkom kraju. Posetioci su imali priliku da uživaju u najkvalitetnijim jagodama i poslasticama pripremljenim od ovog voća, dok je u takmičenju u skidanju peteljki najbrža bila Danijela Mitrović. U edukativnom delu manifestacije, savetodavci iz Poljoprivredne savetodavne stručne službe održali su predavanje o tehnologiji uzgoja i zaštite jagoda.

Sanja Milošević, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, u ime gradonačelnika Leskovca, dr sci. med. Gorana Cvetanovića, pozdravila je prisutne i istakla značaj proizvodnje jagoda za ekonomski razvoj i očuvanje tradicije ovog kraja. Naglasila je da manifestacija „Dani jagode“ predstavlja odličnu priliku za promociju kraja, razmenu iskustava i jačanje veza između proizvođača, kupaca i ljubitelja jagoda. Takođe, istakla je da će Grad Leskovac nastaviti da podržava slične inicijative i ulagati u razvoj poljoprivrede, navodeći da je za ovu oblast iz budžeta izdvojeno 181,4 miliona dinara, od čega je 101 milion dinara namenjen poljoprivrednim proizvođačima.

Foto: Pixabay

Žarko Georgiev, potpredsednik Saveta mesne zajednice Karađorđevac, istakao je da selo Karađorđevac nema domaćinstva koje ne proizvodi jagode. Dodao je i da se svake godine ulaže u nove zasade i unapređuje proizvodnja. Zahvalio je gradonačelniku Leskovca dr Goranu Cvetanoviću i svima koji su doprineli organizaciji manifestacije.

Manifestaciju su uveličali mališani iz OŠ „Đura Jakšić“ iz Turekovca, recitujući pesme o jagodi, a na kraju su uručene nagrade za najlepšu jagodu, najveću površinu pod ovom kulturom i najmlađem proizvođaču jagoda. Deca iz iste škole stigla su turističkim vozićem „Roštiljko“.

Izvor: Bolja zemlja

Sajam gljiva, pčelinjih proizvoda i bilja u Vranju

Međunarodni sajam lekovitog, začinskog, ukrasnog bilja, pčelinjih proizvoda i gljiva – Balkan Eco Fair Vranje, održaće se od 1. do 8. juna na gradskom šetalištu u Vranju, kako je najavljeno na zvaničnom gradskom sajtu, uz obećanje bogatog sajamskog programa. Svečano otvaranje je zakazano za 1. jun u 11 časova.

Prvog dana sajma, na platou kod Šarene česme, biće održana stručna predavanja o herbalnoj kineskoj i tibetanskoj medicini, inovativnim rešenjima mini digitalne sušare za finalnu preradu voća, povrća, lekovitog bilja i pečuraka, ekonomskoj efektivnosti investiranja u solarnu sušaru, upotrebi parkovskih i ukrasnih vrsta za poboljšanje pčelinje paše, te o najčešćim vrstama gljiva na jugu Srbije.

Izvor: Grad Vranje

Drugog dana, 2. juna, program počinje izložbom pronađenih vrsta bilja i gljiva. Novinar, travar i šaman Momčilo Antonijević će govoriti o moćnom, lekovitom i magijskom bilju drevnih Slovena. Dr Ana Đorđević će objašnjavati upotrebu šafrana, dok će dr Dejan Stojković i Danijela Novaković predavati o jestivim i lekovitim gljivama, kao i o najčešćim prolećnim vrstama gljiva.

Od 3. do 8. juna biće organizovan prodajno-izložbeni deo posvećen fitofarmaciji i ekologiji, a u popodnevnim satima će se održavati prezentacije radova srednjih škola. Zainteresovani građani mogu se prijaviti za terensko-edukativni deo, za koji je obezbeđen besplatan prevoz od Sportske hale do trase Vranjska Banja-Ćukovac ili Barbarušince-Barelić, uz pratnju predavača i vodiča.

Izvor: Pokrajinska vlada

Dan polja strnih žita, krmnog bilja i uljane repice na Rimskim šančevima

Na Rimskim šančevima, Institut za ratarstvo i povrtarstvo organizovao je Dan polja strnih žita, krmnog bilja i uljane repice. Manifestaciju je otvorio pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost, prof. dr Branko Markoski. On je istakao da Institut predstavlja garanciju za budućnost naše prehrambene industrije. Pritom je i naglasio značaj snažnog naučnog tima od 95 istraživača, uključujući 79 doktora nauka.

Markoski je istakao da je Institut tokom svojih 86 godina postojanja razvio preko 2000 sorti i hibrida. Od dotičnih sorti je više od 1000 registrovano i gaji se u preko 30 zemalja širom sveta. Istraživanje sorti i hibrida semena, kako je dodao, ključni je faktor za održivost buduće proizvodnje hrane. On omogućava poboljšanje prinosa, otpornosti na bolesti i štetočine, te prilagodbu promenljivim klimatskim uslovima. A to je od posebne važnosti u kriznim situacijama sa snabdevanjem hranom.

Foto: Pixabay

Markoski je naglasio važnost podrške naučnim istraživanjima i tehnološkom napretku u ovoj oblasti za osiguranje pouzdanih izvora hrane i održivih poljoprivrednih praksi. Prof. dr Marijana Dukić Mijatović, predsednica Upravnog odbora, se složila sa njim. Ona je istakla pritom i značaj saradnje poljoprivrednika i naučnika u razmeni iskustava i stručnih saveta koji će olakšati rad na njivama.

Direktor Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, prof. dr Jegor Miladinović, obratio se javnosti. Naglasio je važnost ovih biljnih vrsta u ishrani ljudi i životinja, kao i u očuvanju plodnosti zemljišta, te važnost pravilnog uzgoja, zaštite i inovacija u proizvodnji.

Ova manifestacija tradicionalno pruža priliku poljoprivrednim proizvođačima da se upoznaju sa sortimentom brenda NS SEME. Pritom mogu i da obiđu ogledna polja strnih žita, krmnog bilja i uljane repice. Tokom posete, moći će da dobiju stručne savete o tehnologiji gajenja koji će primeniti na svojim njivama.

Otvoreni Dan Saveza za regenerativnu poljoprivredu uskoro u Bajmoku

Može li regenerativna poljoprivreda ublažiti klimatske ekstreme i anomalije, i što je najvažnije, je li isplativa? Kako izgledaju ratarske parcele u regenerativnom sistemu u poređenju s konvencionalnim sistemom, posebno u još jednoj nesvakidašnjoj godini?

Image by rawpixel.com on Freepik

Poljoprivrednik i savetnik za poljoprivredu Florian Farkaš informisaće zainteresovane poljoprivrednike o ovim temama na polju u Bajmoku, 5. juna. Pored uvoda u regenerativnu poljoprivredu i demonstracije primenjenih praksi na svom gazdinstvu, prisutni će imati priliku da saznaju kako se poljoprivrednici danas suočavaju sa aktuelnim izazovima kao što su klimatske promene, rast cena repromaterijala i manjak radne snage.

Izvori: AgroFin, AgroTV (1, 2, 3)

Tagovi