Jagode su voće koje se može saditi tokom cele godine, ali su zbog klimatskih promena jesenji meseci postali optimalni za sadnju. Pre nekoliko decenija, sadnja jagoda u jesen bila je gotovo nezamisliva, ali danas je to preporučena praksa, jer je jesenja sadnja sigurnija od prolećne. Biljke ubrzo nakon sadnje ulaze u fazu mirovanja, što omogućava bolje ukorenjavanje i jači početak vegetacije na proleće. Voćari tvrde da su prinosi jesenjih zasada jagoda veći u poređenju sa zasadima podignutim u proleće.
Pravovremena priprema zemljišta je ključna za kvalitetnu sadnju jagoda. Pre nego što se započne sa sadnjom, potrebno je obaviti agrohemijsku analizu zemljišta. Ova analiza, koja se obavlja u laboratoriji poljoprivredne stručne službe, omogućava precizno određivanje sadržaja osnovnih elemenata kao što su azot (N), fosfor (P), kalijum (K) i pH vrednost zemljišta, kao i prisustvo karbonata. Ove informacije su od suštinskog značaja za izbor sorti jagoda i potrebne količine đubriva, uključujući stajnjak i mineralna đubriva.
Zemljište za sadnju jagoda treba pripremiti kada je vlažnost umerena, kako bi se očuvala njegova struktura. Priprema zemljišta je naročito važna za one koji planiraju podizanje većih zasada. Pre oranja, potrebno je ravnomerno rasporediti zgoreo goveđi stajnjak u količini od 20 do 40 tona po hektaru. Zatim se vrši oranje na dubinu od oko 30 cm. Alternativno, može se koristiti živinski stajnjak koji je bogat makroelementima. Pre sadnje, zemljište se dodatno obogaćuje mineralnim đubrivima (NPK), koja se unose oranjem na dubinu od 30 do 40 cm. Obično je potrebno između 700 i 1.000 kg mineralnog đubriva po hektaru.
Kako saditi jagode?
Jagode se obično sade na bankove, odnosno gredice, koje su prekrivene crnom folijom. Redove je najbolje postaviti u pravcu sever-jug, kako bi biljke bile bolje izložene suncu i kako bi se omogućila bolja provetrenost. Sadnja se može obaviti ručno, što je češća praksa, ili mašinski. Ako su sadnice (živići) kupljene u rasadniku gde su čuvane u hladnjači, potrebno ih je posaditi najkasnije tri dana nakon preuzimanja. Pre sadnje, sadnice treba potopiti u vodu na 24 sata kako bi se osvežile, a zatim i u rastvor fungicida, obično na bazi bakra, radi dezinfekcije.
Nakon sadnje, svaku biljku treba obilno zaliti kako bi se ubrzalo ukorenjavanje. Jagode zahtevaju puno fosfora i kalijuma, pa ih je potrebno prihranjivati lako rastvorljivim đubrivima koja sadrže i makro i mikroelemente. Preporučuje se upotreba vodotopivih đubriva sa većim sadržajem fosfora u početku, radi učvršćivanja korena. Nakon 7 do 10 dana od sadnje, prednost se daje đubrivima sa većim sadržajem azota, koji podstiče vegetativni rast. Kasnije, za prihranu se koriste đubriva sa visokim sadržajem kalijuma, koji podstiče cvetanje jagoda.
Izvor: Dobro jutro
