11343332030786304548

Kako kriza u Ukrajini utiče na srpskog poljoprivrednika?

Link kopiran u privremenu memoriju!

Nestabilnost na tržištima, u početku gasa, zatim đubriva i žitarica u celom svetu odrazila se na i domaće tržište. Setva šećerne repe je počela, a tek nam predstoji setva kukuruza i drugih useva. Jedino što je sada dobro je da u ovakvim uslovima u Srbiji ima semena, goriva i đubriva što će omogućiti da setva bude izvedena kako treba.

Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede, isplaćene su i subvencije po hektaru koje su ove godine zbog krize udvostručene pa je umesto 4000 dinara isplaćeno 8000 dinara za svaki hektar.

Cene đubrva su udvostručene u odnosu na prošlu godinu, a u mnogim državama ga ni nema. To sve ukazuje na to da će setva biti urađena skromnije nego inače. Ovo će se posebno odraziti na prinose u onim državama gde su zemljišta iscrpljena i gde bez jakog đubrenja nema većih prinosa.

[embedyt] https://www.youtube.com/watch?v=XZ7e6jV9dDE[/embedyt]

Dodatni pritisak na tržište stvara činjenica da je u Ukrajini rat i da neće biti zasejana verovatno ni polovina dosadašnjih površina. Činjenica da je Rusija pod sankcijama, a i loša setva u Ukrajini negativno utiče na prinose i raspoložive količine žitarica, a samim tim i hranu za brojne države.

Većina ozimih useva zasnovana je u optimalnim rokovima. Po izveštajima savetodavaca poljoprivrednih stručnih i savetodavnih službi, usevi ozime pšenice, zavisno od rokova setve u najvećem procentu nalaze se u fenofazi bokorenja, usevi su u dobroj kondiciji i u toku je prihrana pšenice. Snežni pokrivač tokom januara meseca sačuvao je ozime useve od izmrzavanja i obezbedio dodatnu zalihu vlage za neometan nastavak vegetacije useva.

Priprema zemljišta za setvu jarih useva je u toku.
Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Republici Srbiji u 2021. godini u jesenjoj setvi zasejano je 801 650 hektara površine, što, u odnosu na konačne rezultate jesenje setve u 2020. godini, predstavlja povećanje od 3,5%.

Usled globalnog rasta tražnje u cilju obezbeđivanja prehrambene sigurnosti stanovništva tokom trajanja pandemije, tokom 2021. godine se beleži rast cena svih roba iz sektora poljoprivrede. Povećana tražnja je u početku izazvala rast cena žitarica i uljarica u svetu i na domaćem tržištu. Trend rasta cena se nastavio da bi tokom zime zahvatio energente (naftu i gas) i inpute za proizvodnju. Rast cena inputa, prvenstveno mineralnog đubriva i komponenti za njegovu proizvodnju je, uz teškoće u snabdevanju, izazvao zatvaranje nekoliko fabrika u svetu usled nemogućnosti da ostanu rentabilne, što je izazvalo i nestašice.

Cene nafte, gasa i mineralnog đubriva i dalje rastu, a izbijanje rata u Ukrajini u februaru 2022. godine će dodatno opteretiti svetske bilanse, kako hrane, tako i energenata uz povremene teškoće u isporuci mnogih drugih roba poreklom iz Crnomorskog regiona. Prisustvo ratnih brodova će otežati normalan izvoz iz Crnomorskih luka, a baš taj region ima veliki značaj u snabdevanju sveta hranom. Najveći izvoznik pšenice na svetu je Rusija koja podmiruje oko 19% svetskih potreba, dok Ukrajina učestvuje sa oko 8%. Ukrajina i Rusija zajedno u svetskom izvozu pšenice učestvuju sa oko 27% , a kukuruza oko 18%. Crnomorska regija podmiruje 76% globalnog izvoza suncokretovog ulja i 60% svetske proizvodnje.

I dalje je na snazi odluka o zabrani izvoza žitarica i ulja od koje će u određenoj meri biti izuzete zemlje regiona kako bi se ispoštovali ugovori sa partnerima i obezbedila stabilnost snabdevanja tržišta.

Tagovi