Određivanje pravog trenutka za početak berbe šljiva je ključno jer direktno utiče na kvalitet plodova, njihovu transportabilnost i sposobnost skladištenja. Važno je odrediti optimalno vreme za svaku sortu, izbegavajući preuranjenu ili prekasnu berbu. Dipl. inž. Mihajlo Žikić, stručni saradnik za voćarstvo i vinogradarstvo u PSS službi u Zaječaru, ističe značaj ovog postupka za „Dobro jutro“.
Izvor: Srbija u kadru
Žikić objašnjava da je prevremena berba štetna jer plodovi ne dostižu potrebnu veličinu, karakterističnu boju i optimalni kvalitet. S druge strane, zakasnela berba nije poželjna jer plodovi više opadaju, podložniji su mehaničkim oštećenjima i slabije podnose transport zbog pojačane transpiracije i povećane osetljivosti na fiziološke bolesti.
Šljiva i njena zrelost: razlike u plodovima
Tokom sazrevanja ploda postoje dve faze zrelosti: botanička i puna zrelost. Botanička zrelost se postiže kada šljiva dostigne veličinu karakterističnu za svoju sortu, a njene semenke postanu sposobne za klijanje. U ovoj fazi, dalji dotok hranljivih materija prestaje. Plod je zreo spolja, ali još nije pogodan za konzumaciju u svežem stanju.
Puna zrelost podrazumeva da je plod prošao kroz složene biohemijske procese i ima najbolje organoleptičke osobine, poput ukusa, arome i sočnosti. Plodovi su tada najpogodniji za svežu upotrebu i sve oblike prerade.
Inženjer Mihajlo Žikić iz PSS službe u Zaječaru pojašnjava da se tehnološka zrelost, koja je bitna za potrošnju u svežem stanju i preradu, najčešće poklapa sa punom zrelošću. Ovo je faza u kojoj je voće najkvalitetnije i najpogodnije za upotrebu, karakterisana promenom boje pokožice ploda i pojavom voštane prevlake. Boja ploda postaje intenzivno plava ili odgovara sortnoj karakteristici, a mesnati deo prelazi iz zelenkaste u zlatno žutu. Prinos plodova značajno se povećava do zrenja.
Kako odrediti stepen zrelosti?
Za iskusne voćare određivanje stepena zrelosti nije težak zadatak. U praksi se koristi više metoda za utvrđivanje optimalnog roka berbe, što podrazumeva srednji datum kada berba treba da se organizuje. Optimalan trenutak berbe određene sorte ne znači da se cela parcela može obrati u kratkom vremenskom periodu.
Dozrelost plodova prepoznaje se po odvajanje ploda s peteljkom od grančice, promeni osnovne i dopunske boje pokožice, promeni boje semena, jodno-skrobnom testu koji pokazuje nestanak skroba, određivanju čvrstoće mesa ploda, refraktometijskom indeksu i drugim metodama.
Žikić ističe da se sve češće koristi refraktometar, digitalni ili ručni, koji radi na principu preloma svetlosti. Količina rastvorljive suve materije određuje se ručnim refraktometrom ili stonim Abeovim, gde se uzima isceđeni profiltrirani ili centrifugirani sok i nanosi na refraktometar za očitavanje vrednosti u procentima. Vrednosti variraju po sortama, pa tako sorta „stenlej“ ima od 16,2 do 18 posto, „čačanska rodna“ 19,6, a u nekim godinama može dostići i do 22 procenta. Kod drugih sorti šljive, procenti se kreću unutar tih okvira.
Žikić naglašava da plodove šljive ne treba brati pre botaničke zrelosti, jer bi to dovelo do nižeg prinosa i gubitka tipičnih sortnih karakteristika, ubrzane degradacije i pojave fizioloških bolesti.
Izvor: Dobro jutro