Ministar za brigu o selu Srbije, Milan Krkobabić, objavio je da su odobrena sredstva za kupovinu još 209 kuća, čime je ukupan broj kupljenih kuća u okviru programa povratka mladih parova na selo dostigao 3.309. Sombor je ponovo grad sa najvećim brojem kupljenih kuća, gde je do sada useljena 201 porodica, dok je Bačko Petrovo Selo najprivlačnije mesto sa 98 dodeljenih kuća.
Krkobabić: „Što južnije, to tužnije? E, pa NEĆE!“
Ministar je istakao da je jug Srbije takođe aktivan u programu, sa opštinama poput Negotina i Vladičinog Hana, gde su kupljene nove kuće. Tokom ove godine, 650 novih kuća je dobilo svoje stanare, uglavnom mlade ljude, a među dobitnicima je i porodica sa šestoro dece koja se useljava u Buđanovce. Akcija se nastavlja sa ciljem da svi krajevi Srbije postanu atraktivni za mlade ljude.
Stanovnici sela u 66 opština i gradova uskoro će dobiti nove komšije. Među dobitnicima je nekoliko porodica sa petoro dece, dok 11 porodica ima po troje dece. Najveće domaćinstvo, površine 281 kvadratni metar, nalazi se u Srpskom Krsturu i biće dodeljeno mladom poljoprivredniku, dok će najveća okućnica, nešto veća od pola hektara, pripasti bračnom paru u Vladimircima. Najjeftiniji dom, vredan oko pola miliona dinara, nalazi se u Žitištu.
Retrovegetacija pravi problem
Pored vesti o dodeli kuća, Miholjsko leto je izazvalo neobičnu pojavu u poljoprivredi – voće je po drugi put procvetalo. Miloš Lazarević iz Topole, na primer, primetio je da mu je trešnja ponovo procvetala, iako je već rodila u maju. Ova pojava, poznata kao retrovegetacija, zbunjuje mnoge. Dok se neki domaćini raduju mogućnosti duplog roda, stariji veruju da je ovo znak predstojeće duge i teške zime.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da retrovegetacija nije razlog za radovanje. Ova pojava je štetna jer biljke ulaze u zimu oslabljene i neotporne, što ih čini podložnijima niskim temperaturama, bolestima i štetočinama. Takve biljke gube na kondiciji, a prinos naredne godine će verovatno biti značajno manji. Stručnjaci preporučuju uklanjanje ovakvih cvetova i tretman bakrom kako bi se biljke zaštitile. Ova pojava pokazuje koliko su klimatske promene postale nepredvidive i kako utiču na poljoprivrednu proizvodnju u Srbiji.