11343332030786304548

Kukuruz stradao na vrućini

Link kopiran u privremenu memoriju!

Direktor Poljoprivredne stručne službe Subotica, Damir Varga, izjavio je da je žetva ozimih useva obavljena uspešno uprkos prolećnoj suši. Međutim, zbog dugotrajnih toplotnih talasa i visokih temperatura u subotičkom ataru, očekuje se da će kukuruz imati manje prinose. Varga naglašava da je neophodno razmisliti o budućim poljoprivrednim kulturama zbog sve češćih tropskih talasa. Kukuruz je kultura koja voli toplotu, dok suncokret, zahvaljujući svom dubokom korenu i anatomskoj građi, dobro podnosi sušu i vrućinu. Ipak, trenutni vremenski uslovi predstavljaju izazov čak i za ove otpornije kulture.

Izvor: Shutterstock/
Scott Book

Na teritoriji grada Subotice palo je samo 10-20 litara kiše, što utiče na očekivani prinos kukuruza, koji će biti između pet i šest tona po hektaru. U mestima poput Đurđina, gde je palo 50 litara kiše, situacija je nešto bolja. Kukuruz iz kasne setve, koja se obavlja krajem aprila i početkom maja, verovatno će imati veoma mali prinos zbog nepovoljnih vremenskih uslova. Varga se nada da će najavljeno zahlađenje i padavine ovog vikenda poboljšati situaciju.

Zbog tropskih vrućina, Varga predviđa smanjenje površina pod kukuruzom u subotičkom regionu u narednim godinama. Prelazak na ozime kulture, kao što su pšenica, ječam i uljana repica, postaje sve izvesniji, iako je ove godine zabeležen drastičan pad prinosa uljane repice. Cena suncokreta je takođe niska zbog monopola uljara. Kukuruzu je tokom juna potrebno 100 litara kiše, tokom jula 90 litara, a u avgustu 90 litara. U subotičkom regionu u junu je bilo oko 50-60 litara kiše, dok je u julu palo samo 7-20 litara. Očekuje se novi tropski talas u avgustu, što će dodatno otežati situaciju.

Izvor: Shutterstock/
Earl D. Walker

Kako spasiti kukuruz?

Varga je takođe istakao prisustvo druge generacije kukuruznog plamenca i pamukove sovice, što može dodatno smanjiti prinos i kvalitet kukuruza usled dodatnog oštećenja biljaka. Navodnjavanje predstavlja još jedan problem, jer su zalivni sistemi skupi, a postojeća kanalska mreža se ne koristi dovoljno. Navodnjavanje iz bunara koristi se samo za povrtarske i voćarske kulture, dok navodnjavanje iz podzemnih voda sa dubine od 120-200 metara predstavlja rizik za pijaću vodu.

Problem navodnjavanja se komplikuje zbog visokih troškova zalivnih sistema i neiskorišćene kanalske mreže. Upotreba podzemnih voda za navodnjavanje, koje se nalaze na dubinama od 120-200 metara, nosi rizik od iscrpljivanja resursa pijaće vode. Ova situacija predstavlja ozbiljan izazov za poljoprivrednike u regionu, jer se suočavaju sa potrebom za adaptacijom na klimatske promene i smanjenje rizika od suše i tropskih talasa.

Izvor: Shutterstock/
pokku

Zaključno, Varga upozorava da će tropske vrućine i dalje negativno uticati na poljoprivrednu proizvodnju u subotičkom regionu, posebno na prinos kukuruza. Neophodno je razmisliti o budućim strategijama i prelasku na kulture koje bolje podnose sušu. Takođe, treba rešiti problem navodnjavanja kako bi se obezbedili adekvatni uslovi za poljoprivrednu proizvodnju u budućnosti. Varga poziva na hitne mere i prilagođavanje strategija proizvodnje kako bi se ublažili negativni efekti klimatskih promena na poljoprivredu.

Izvor: AgroTV

Tagovi