Iako je tropska biljka i vodi poreklo iz Azije, gorka dinja uspeva i na prostoru Balkana i to zahvaljujući Milki Tamamović iz Banja Luke koja je uzgaja više od dvadeset godina. Do semena je došla slučajno, nakon što joj je prijatelj sa Tajvana pričao o lekovitosti ovog povrća.
“Baš ništa o biljci nisam znala, u to vrijeme nije bilo interneta,pa ni lako dostupnih informacija. Puno sam putovala Azijiom,pre svega Kinom gde sam imala prilike da vidim ovo povrće u restoranima, ali nika nisam uspjela vidjeti biljku kako raste, kako izgleda živa biljka. U Evropi ta biljka nije bila baš poznata, malo informacija je bilo o njoj. Uglavnom je služena u vrlo skupim restoranima uz predjelo, svega nekoliko komadića blago preprženih ali niko nije znao o svrsi koju su ti gorkast štapići imali u ishrani. Uspijela sam sjeme donijeti (samo 5 sjemenki) i zasijati ovdje na našem Balkanu, nikle su mi 3 biljke, od toga 2 propale po nicanju ali jedna je preživjela i poživjela i dala mi nekoliko plodova, a onda sam sjeme umnožola. Gorka dinja se eto ovdje odomaćila i vrlo lijepo uspijeva, Sa njom i njenim plodovima se družim 21 godinu”, kaže Milka za Bolju zemlju.
Prema njenim rečima gorkoj dinji, kao i svakoj biljki odgovara dobro plodno tlo, a sadi se u maju kada je zemlja dovoljno topla.
“Potrebe za vodom postoje i one su iste kao i kod našeg krastavca. Može se i predhodno odgajiti rasad pa onda u maju iznijeti na otvoreno.ili jednostavno sijati direktno. Topla zemlja i vlaga ga veoma brzo pokreću ,vrlo je nježan prvih desetak dana po nicanju a onda brzo očvrsne i razvija lozu dugu i po nekoliko metara. Poželjno je gajiti ga na spaliru ili mreži. Plodovi su od bijele pa preko svih nijansi zelene, zavisno od sorte isto tako se i veličina i krupnoća razlikuju od sorte. Bilo koja sorta da je u pitanju sve su jednako gorke i jednakog biohemijskog sastava”, objašnjava naša sagovornica.
Malo ljudi je čulo za ovo povrće
Setva, nega, branje je isto kao i kod običnog krastavka, samo što je gorka dinja malo zahtevnija kada je u pitanju toplota. Prvi plodovi stižu u julu, isto kao i kod krastavca, a berba sve dok traju topliji dani. Što se tiče gajenja gorke dinje na našim prostorima, Milka kaže da vrlo malo ljudi uopšte i zna na nju.
“To je biljka koja je svijetu predstavljena tek 2014.godine kao veoma ljekovita biljka. Nije baš primamljivog ukusa tako da rijetko kome bude omiljeno povrće u ishrani. Više se koristi zbog zdravstvenih efekata. Često se dešava da bude posijana i odgojena biljka ali odgajivač bude zaveden onim nazivom dinja a onda doživi blagi šok kad proba plod. Gorčina je velika prepreka , često se dešava da odustanu od gajenja ali i od upotrebe čak i oni kojima bi bila vrlo korisna”, govori Milka i dodaje:
“Gajim je od 1999. godine za svoje potrebe, zavoljla sam je na prvi “susret”. Zadnje 4 godine je nastala prava euforija i potraznja ove biljke pa su brzo iznikli veliki proizvođači ovog povrća. U Srbiji su to Nevenka i Slavko Kujavec iz Titela, a njihove predivne proizvode kupuju isključivo Kinezi koji su u Beogradu. U Hrvatskoj je veliki proizvođač egzotika Ivan Šulog i on ju gaji u velikoj količini, i ja u Bosni i Hercegovini koja od 1999. godine gajim egzotiku – batat,kivano,pepino, čilije, začine i još oko 1.000 drugih različitih i neobičnih biljaka pa i gorku dinju”.
Ovo povrće koristi se u ishrani, može biti deo salate, često se prži, puni, a uglavnom se služi uz neko jelo od mesa ili jaja kako bi olakšala unos teških namernica. Može se čak i kiseliti poput krastavaca.
“Poslužena kao predjelo blago grilovana ima istu svrhu. U novije vrijeme poslije objave naučnih istraživanja se koristi i sok, cijeđen iz ploda ili blendan komad sirovog ploda sa vodom. Da bi bilo još jednostavnije korištenje plod je “sabijen” u capsule i tako je postao još dostupniji onima koji žele da ga i u tom obliku koriste”, ističe Milka.
Lekovita dejstva
Na pitanje koliko je zdrava gorka dinja, naša sagovornica kaže da je itekako zdrava i da je u svakodnevnoj ishrani koriste narodi Kine, Japana, Indije, Koreje, Vijetnama, Tajlanda.
“Kad je plod zreo poprima intenzivnu narandžastu boju i vrlo brzo na vrhu pukne, otvori se i tada je pogodna kao dječija hrana jer joj meso postaje blago i slatkasto. U toj fazi niema posebna ljekovita svojstva , najmoćnija je u potpuno zelenoj fazi kad se i inače koristi u ishrani. Odlična je za ljude koji imaju problema sa dijabetesom, prekomjernom težinom, procesom varenja,odličan antioksidant i prava riznioca svih mogućih nutrienata važnih za poboljšanje i očuvanje zdravlja. U naučnim istraživanjima objavljenim 2014. godine u Americi potvrđuje se velika vrijednost ovog povrća kao značajna pomoć u liječenju i najtežih obolenja koja prate danasnjeg čovjeka”, naglašava naša sagovornica.
