Naslovna Poljoprivreda Voćarstvo i povrtarstvo Malina u jako lošem stanju: „bez 350 din/kg ni govora!“

Malina u jako lošem stanju: „bez 350 din/kg ni govora!“

38
0

Za razliku od nеkih prethodnih ova godina ćе po svеmu sudеći biti jako izazovna i tеška za proizvođače malina u Srbiji.

Cena otkupa maline ove godine trebala bi biti najmanje 350 dinara po kilogramu jer niže otkupne cene obeshrabruju proizvođače i smanjuju njihovu motivaciju za ulaganje u ovo voće. Sve više proizvođača odustaje od maline ove godine i uništava svoje zasade jer je, kada se uporedi uloženi trud, vreme i novac sa otkupnom cenom, računica neisplativa.

Foto: Freepik

Ne isplati se uzgoj malina, tvrde proizvođači

Institut za voćarstvo u Čačku izračunao je proizvođačku cenu maline za 2024. godinu, pri čemu se sugeriše da za 10 tona prinosa maline po hektaru trošak po kilogramu iznosi 240 dinara, za 12 tona 200 dinara, a za 15 tona 160 dinara. Predrag Gojak, koji se bavi proizvodnjom maline od 2016. godine, očekuje početnu proizvođačku cenu od 350 dinara za ovu godinu.

„Institut jе ovе godinе izašao sa proizvođačkom cеnom od 240 dinara na ovu moju proizvodnju,“ rekao je Gojak. „Onaj ko ima manjе, njеgova cеna u proizvodnji jе 400 dinara tako da ovе godinе najmanjе očеkujеm akontnu cеnu od 350 dinara. Žеlim da napomеnеm, vеzano za priču sa konkurеntnom cеnom malinе iz Ukrajinе i Poljskе. Naša malina nijе konkurеntna poljskoj i ukrajinskoj malini. Ona ima mnogo višе šеćеra i višе jе za konzum. Samo špеkulanti mogu lobirati i miksati tе malinе kako bi srpskoj malini ubili cеnu, ali to nijе dugog roka“.

Foto: Pixabay

Manjak radnika

Čak i kada je cena otkupa maline zadovoljavajuća, poslednjih godina se sve više suočavamo sa problemom radne snage. Retko ko želi da radi za manje od 500 dinara po satu. Gojak ističe da nema problema sa radnicima kada je gazda pošten i korektan.

Gojak je naglasio da je plaćao istu satnicu i prošle godine, kao i ove – 450 dinara. Dakle, radnici su voljni da rade i za manje ako se posao obavlja pošteno i ako gazda ima poverenja.

Foto: Pixabay

Kada se uporedi uloženi trud, vreme i novac sa cenom otkupa, računica postaje neisplativa, što dovodi do sve većeg broja proizvođača koji odustaju od proizvodnje.

Gojak je objasnio da samo on zna desetak ljudi sa tog područja koji su uklonili maline, odnosno isčupali ih i odlučili se da se ne bave proizvodnjom. Međutim, kuda to vodi? U tu proizvodnju je uložen veliki novac, država je ulagala u hladnjače i subvencionisala proizvođače, krediti su bili ogromni. Ako uklonimo maline, onda ćemo uništiti sve dosadašnje investicije i sav taj novac će propasti.

Izvor: Dnevnik