Dok se o problemima otkupa maline i dalje uveliko raspravlja, poteškoće na drugim poljima ovog tržišta ne jenjavaju. Izvoz crvenog zlata je i dalje u padu, ali kako naglašava struka, ovo nije novi fenomen.
Prema rezultatima analize trgovanja malinom, odrađene u saradnji Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i beogradskog Instituta za ekonomiku poljoprivrede, samo u periodu 2018-2022. Srbija je beležila pad u proizvodnji od 2.2%, i pored činjenice da smo četvrti na svetu po obimu proizvodnje ove voćke. Kao ključne razloge pada u uzgoju malina, u analizi se navode negativne klimatske promene, stanje zasada i kvaliteta sadnog materijala ispod proseka, te manjak stručnog kadra i sezonske radne snage Nekontrolisana primena zaštitnih sredstava takođe igra veliku ulogu u padu prinosa.
Izvor: Noal Farm
Brojke po pitanju izvoza zamrznute maline su još drastičnije. Prosečna količina izvezene maline u tom periodu je iznosila 98.000 tona. Najveći izvoz ostvaren je u 2019. godini, nadmašivši 114.000 tona. Međutim, prethodne godine je izvezeno tek 60.000 tona. Kako tvrde stručnjaci, ovo je pad od preko 10% na godišnjem nivou. Podsetićemo da izvoz zamrznute maline sačinjava 97% ukupnog izvoza ove kulture, što je karakteristično za tržišta poput srpskog.
Potražnja maline pada u Zapadnoj Evropi
Najveći konkurenti Srbiji po pitanju izvoza su Poljska i Čile. Rusija, premda najveći proizvođač maline na svetu, najviše je okrenuta ka domaćem tržištu, sa znatno manjim obimom izvoza. Dosadašnji uvoznici srpske maline ove godine znatno manje uvoze ovaj proizvod, prvenstveno zbog pada potražnje u uslovima visoke inflacije. Prehrambene kompanije i maloprodajni lanci ističu kako je zamrznuta malina primetno skuplja od zamrznutog egzotičnog voća, kao i zamrznutih voćnih mešavina. Samim tim, potrošači biraju da kupuju jeftinije namirnice.
Izvor: Noal Farm
Izvoz u brojkama
Srbija trenutno izvozi zamrznutu malinu u 54 države, sa ukupnim udelom od 19% u svetskom izvozu. Učešće naše zemlje u evropskom izvozu ove voćke je prošle godine iznosilo 22%. Poljska, kao najveći izvoznik maline na svetu, je ujedno i najveći konkurent Srbiji. Poljska malina je posebno tražena na tržištima Nemačke, Francuske, Austrije i Belgije.
Po pitanju naših najvećih izvoznih tržišta, situacija je sledeća:
- Najviše izvozimo u Nemačku (Nemci 33.6% uvoznih malina dobijaju iz Srbije, odnosno oko 29.000 tona)
- Posle Nemačke, najviše izvozimo u Francusku, kojoj smo ujedno i najveći izvoznik (oko 19.000 tona)
- U Belgiju izvozimo 6.000 tona malina (na ovom tržištu smo četvrti najveći izvoznik)
- U Veliku Britaniju izvozimo oko 5.000 tona malina (kao njihov najveći izvoznik)
- Zanimljivo je naglasiti da Poljska, kao naš najveći konkurent, uvozi isto oko 5.000 tona maline.
Međutim, i pored zabeleženih brojki, prisustvo naše maline na ovim tržištima opada. Podaci pokazuju da je u poređenju sa 2020. i 2021. godinom, prethodne godine prodaja maline u supermarketima širom Zapadne Evrope opala skoro za trećinu. Razloga za to je mnogo. U Nemačkoj, recimo, je trenutno aktivan uvoz maline iz Ukrajine, koja je znatno jeftinija. Ukrajinska malina se, primera radi, dosta uvozi i u Poljsku, bez obzira na uspehe koje poljsko tržište maline ostvaruje.
Izvor: 24 Sedam
