Sava Graorac, farmer iz Kovilja kod Novog Sada, priprema se za sezonu svinjokolja, ali za razliku od većine domaćina, prerađevine pravi od belih mangulica, autohtone rase svinja Panonske nizije. Njegovo gazdinstvo, registrovano za tov i preradu mangulica, funkcioniše već više od 15 godina, uz podršku supruge i sina. Sava je izabrao uzgoj mangulica jer je želeo da se bavi nečim nesvakidašnjim, ali autentičnim i vezanim za vojvođansku tradiciju.
Mangulice se uzgajaju duže i zahtevaju više vremena da dostignu težinu pogodnu za preradu, što ih čini manje popularnim među stočarima. Da bi prase od 20 kilograma dostiglo težinu ranjenika, potrebno je između 18 meseci i dve godine. Danas su mangulice uglavnom prisutne samo u Senti, Kuzminu i Zasavici. Ova rasa svinja poznata je po otpornosti na vremenske prilike i bolesti, što ih čini lakim za uzgoj. Mangulice nisu probirljive u ishrani – hrane se šargarepom, ostacima testa, tikvicama, ječmom i kukuruzom, bez dodataka koji ubrzavaju rast. Njihovo meso sadrži zdraviji holesterol i prerađevine su skuplje, što opravdava kvalitet. Cena slanine varira od 1.900 do 2.200 dinara po kilogramu, dok kilogram šunke košta 3.500 dinara.
„Mangulica ne zahteva posebnu negu.“
Sava se bavi i seoskim turizmom, organizujući tradicionalni disnotor za goste, uglavnom penzionere iz Beograda. Posetioci uživaju u tamburaškoj muzici, obilasku znamenitosti Kovilja i specijalitetima poput bačkog fruštuka, paprikaša i domaćih prerađevina. Ovaj događaj svake godine privlači pažnju i promoviše vojvođansku tradiciju i domaće proizvode.
Graorac ističe da mangulicama ne treba posebna nega i da uživaju u prirodnim uslovima, čak i u blatu. Njegovo gazdinstvo obuhvata ograđen prostor sa dve nadstrešnice, gde svinje borave na otvorenom. Zahvaljujući prirodnom uzgoju i ishrani bez koncentrata, meso mangulica je izuzetnog kvaliteta, a proizvodi poput kobasica, čvaraka i namaza imaju visoku cenu, ali opravdanu nutritivnim vrednostima.
Sava se ponosi svojom proizvodnjom, smatrajući da mangulice ne samo da čuvaju autentičnost vojvođanske gastronomije već i promovišu zdrav način ishrane. Njegov rad povezuje tradiciju, kvalitet i održivost, istovremeno pružajući posetiocima priliku da osete duh Vojvodine kroz autentične ukuse i iskustva.
Izvor: Dnevnik