11343332030786304548

Najbolja prihrana za pčele – šta stručnjaci vele?

Link kopiran u privremenu memoriju!

Prolećno vreme tokom februara izmamilo je pčele iz košnica, i zasigurno im prija „prvi“ zvanični ovogodišnji let. S obzirom na nedostatak adekvatne paše i iscrpljene zalihe hrane, postavlja se pitanje da li je ovo kritičan period za ove važne insekte.

Da bi se izbegle negativne posledice, pčelari mogu pružiti pomoć prihranom, s obzirom na nedostatak dovoljne količine meda u košnici za preživljavanje. Ratko Pavlović, doktorant na Hemijskom fakultetu u Beogradu sa specijalizacijom u oblasti biohemije ishrane pčela, izneo je važne informacije o ovoj temi.

Foto: freepik azerbaijan_stockers

Aktivacija gene kod pčela (i ostale pojedinosti)

Tokom svog izlaganja, Pavlović je naglasio značaj razumevanja aktivacije različitih gena kod pčela. Istakao je i ulogu epigenetike u određivanju njihovih uloga unutar košnice, poput kraljice, radilica, zimskih i letnjih pčela. Takođe je istakao da je neophodno prilagoditi prihranu prema njihovim specifičnim potrebama.

„Jedina prirodna hrana za pčele je nektar,“ naglasio je on. „Ako nektara nema, pčelar bi trebalo da dohrani pčele, ali je i često u dilemu šta da koristi. Pri prihrani se najčešće koriste pogače za prihranjivanje, kao i invertovani i saharozni šećerni sirupi.“

U nastavku obrazloženja, stručnjak je klasifikovao dobre i loše strane ovih prihrana za pčele. „Ako se prihranjuju pogačom traže više vode te postoji mogućnost da napuste košnicu u potrazi za vodom i da nastradaju. Kada se prihranjuju invertornim sirupom koji mnogo manje liči na prirodni med pčele ne dodaju pljuvačku,“ izjavio je Pavlović. „Ukolio se hrane saharoznim sirupom, on može  posledično da utiče na pčele da luče više enzima i proteina gde se dodatno troše. Zato je preporuka da se prihranjuju rastvorom vode i šećera u određenoj razmeri. Takođe, pčele tokom zime odlično zimuju na suncokretovom medu. Tako da svaka druga prihrana drastično poskupljuje prihranjivanje, a opterećenje pčela za njenu preradu je istovetno“.

Pavlović je istakao da dodavanje belog luka, paprike i joda nije potrebno. Podsetio je kako je jod poznat kao toksičan kako za ljude, a i za pčele, jer može uništiti korisne mikroorganizme. Takođe je pojasnio da pčele ne troše energiju na preradu hrane kada se već nalazi u saću i direktno je konzumiraju iz njega. Na primer, kada zimske pčele konzumiraju med iz saća tokom zime, ne troše nikakvu energiju na to, jer je saće već obradilo nektar do najosnovnijih sastojaka koji se direktno apsorbuju u pčelinju krv bez potrošnje dodatne energije.

Izvor: Dobro jutro

Tagovi