U našu zemlju je nezvaničnom odlukom onemogućen uvoz maline iz BiH u Srbiju, vele malinari i hladnjačari iz obe zemlje. Preciznije, ove informacije dolaze do nas i od udruženja malinara i od individualnih hladnjača, kako iz Bosne i Hercegovine, tako i kod nas.
Dilema proizlazi iz činjenice da Srbija onemogućava uvoz malina dok ne plasira svoje proizvode u inostranstvo, dok susedna Bosna i Hercegovina slobodno izvozi maline u Srbiju, a zatim ih preusmerava ka stranim tržištima. Nedavno je Ivan Stojanović, član Udruženja Vilamet u BiH, istakao ovu situaciju za portal Faktor.ba, a tu informaciju su preneli i drugi portali u BiH. Ovaj postupak ne samo da krši pravila slobodnog tržišta, već i dodatno snižava cenu domaće maline, koja je inače jednaka u obe zemlje.
„Vlada Srbije u martu 2023. godine donela je odluku da se zabranjuje uvoz maline iz Bosne i Hercegovine, dok ne prodaju svoju malinu. Ljudi će morati da odustanu od proizvodnje malina jer u ovoj godini neće imati novca za uzgoj novog roda. Ovo je izgleda početak kraja proizvodnje malina,“ izjavio je Stojanović.
Problemi oko maline ne jenjavaju u regionu
Direktor jedne od hladnjača u Srbiji, koji ponekad nabavlja malinu iz Bosne i Hercegovine, izjavio je da potvrđuje navedene informacije. Dotični (izrazio je želju da ostane anoniman) otkupljuje malinu i u Srbiji, a zatim izvozi to voće iz Srbije. „Kupujemo svo voće. Malinu, šljivu, višnju… Imamo i malu hladnjaču u Bosni. Sve ove godine godina nije bio nikakav problem da se malina koja se u skladišti u BiH uveze u Srbiju,“ dodaje on.
Kako je objasnio, mogli smo izvoziti malinu direktno iz Bosne. Ali smo se odlučili da se ona sortira i pripremi za izvoz u Srbiji. To je rađeno s namerom da zaposlimo više radnika iz naše zemlje.
Anonimni sagovornik je obrazložio da su farmeri tražili da se zabrani uvoz maline iz Poljske, Bugarske i Bosne. Naglasio je da Srbija ne sme da preduzme takve korake. Prema njegovim rečima, ako bismo zvanično zabranili uvoz iz tih država, one bi takođe ograničile izvoz.
Kako je podsetio, prošle godine, u avgustu ili septembru, neki farmeri su bili nezadovoljni niskim cenama. Tražili su da država natera privatnike da povećaju cene. „To, naravno, niko ne može da ih natera“, dodao je.
Prema njegovim rečima, uvoz maline u Srbiju je objektivno manji od 3-4% u odnosu na ukupnu proizvodnju i izvoz tog voća, što su neznatne količine.
Sagovornik neistaknutog imena je govorio kako su farmeri, preteći ozbiljnijim štrajkovima, izrazili nezadovoljstvo. Istakao je da, iako se 30% maline nalazi u ariljsko-ivanjičkom kraju, farmeri u ostalim delovima, na jugu Srbije i u Šapcu, nisu pokazali nezadovoljstvo niti su pretili protestima.
Izvor: Nova ekonomija