Da li je genetski modifikovana hrana (GMO) opasna po zdravlje? U kojoj meri je štetna po nas? Treba li jesti isključivo organski? Saznaćemo više u članku koji sledi.
Organska hrana, GMO, i sve što se nalazi između
S naučnog aspekta, genetski modifikovani organizmi (GMO), korišćeni u ishrani ljudi i životinja, nisu identifikovani kao opasni, toksični ili predmet zabrane. U poljoprivredi postoje tri vrste proizvodnje – konvencionalna, organska i biotehnološka, koja se oslanja na genetski modifikovane organizme i biljke. Nauka je odgovorila na rastuće potrebe za hranom i povećanje broja stanovnika naše planete.
Važno je napomenuti da nijedna hrana, uključujući i konvencionalno proizvedenu, nije potpuno bezbedna zbog prisustva pesticida, antibiotika i drugih štetnih materija. GMO hrana ima svoje prednosti, uključujući otpornost na štetne mikroorganizme i insekte, smanjujući potrebu za pesticidima. Razne vrste hrane se proizvode genetskim inženjeringom, kao što su soja, paradajz, pasulj, krompir, kukuruz, tikvice, pšenica, pirinač, pamuk, repica, uz derivati kao što su skrob, sirup i stočna hrana.
Evropski zakoni propisuju petogodišnje testiranje GMO hrane pre izdavanja dozvole, iako se dozvole često izdaju nakon dve godine. Proizvodi sa više od 0,5% GMO sastojaka moraju biti jasno označeni, ali se to retko sprovodi iz straha od potrošačkog bojkota. GMO hrana postaje sveprisutna, konkurišući prirodno proizvedenoj hrani, koja je sve ređa i skuplja, ali i dalje tražena među potrošačima.
Prednosti i problemi genetski modifikovane hrane
Kakva je prednost GMO hrane? Njena ključna prednost je ubrzanje procesa selekcije, znatno skraćujući vreme potrebno za klasičnu selekciju sorti i hibrida koja iznosi najmanje 10 godina. Takođe, GMO biljke su otpornije na insekte, parazite i korov, što rezultira smanjenom potrebom za pesticidima. Ove biljke proizvode vlastite toksine i supstance koje uništavaju viruse, a pojedine su obogaćene korisnim materijama i vitaminima. Dodatno, prinosi GMO useva su veći, sa produženim periodom zrenja i dužom svežinom.
Koji je najveći izazov sa GMO hranom? Glavni izazov leži u potencijalnoj opasnosti od izazivanja alergija, s obzirom na mogućnost da GMO biljke postanu alergeni. Treba izbegavati proizvodnju biljaka otpornih na antibiotike kako bi se sprečila rezistencija kod ljudi. Postoji i rizik unutar lanca ishrane, gde gen za otpornost može preći na divlje vrste, poput korova, čime bi postale otporne na herbicide i insekticide, potiskujući gajene biljke.
Kakvi su argumenti “za” i “protiv” organske hrane? Postoje mnogi argumenti “za” organsku hranu, a nijedan “protiv”. Neki kupuju organsku hranu zbog boljeg ukusa, sporijeg rasta i manje vode, što doprinosi punijem ukusu. Organska hrana sadrži više vitamina, minerala i antioksidanasa, dok se u EU manje od trećine odobrenih prehrambenih aditiva koristi u organskoj hrani. Organska hrana takođe pomaže izbegavanje pesticida, često prisutnih u neorganskom voću, povrću i hlebu.
Izvor: Blic