11343332030786304548

Pasulj rodio ranije, prinosi dobri, ratari nezadovoljni

Link kopiran u privremenu memoriju!

Trenutno se žanje pasulj, pa će i čorbastog i prebranca biti od onog ubranog na vojvođanskim poljima. Povrtari koji su ga sejali kažu da je žetva poranila za oko dve sedmice zbog tropske klime. Oni koji su već skinuli novi rod u Bačkoj i Banatu kažu da su uglavnom zadovoljni prinosima, imajući u vidu klimatske uslove u kojima je pasulj sazrevao, ali napominju da je pasulja bilo prošle godine više, mada je i prošle godine bila sušna klima i bila superćelijska oluja.

Šta kažu paori?

Dugogodišnji proizvođač pasulja iz Zmajeva kod Vrbasa Prokica Kobilarev kazao je za Dnevnik da je imao solidan prinos, zelenog je dobio oko 1,8 tona po hektaru, a šarenog oko 2,1 tone po hektaru. Brže je dospeo nego lane, ali ga je i ranije posejao zbog toplog proleća, već 24. aprila. Ranijih godina sejao je posle 1. maja.

Image by Pictavio from Pixabay

Pasulju je ove godine štetila vrućina koja je bila 15. juna pre ove afričke toplote. Ona je prvo nanela štetu da prinosi budu niži, a onda i sadašnje visoke dnevne temperature, premda je pasulj dospevao pod sistemom za navodnjavanje.

Kobilarev kaže da će i dogodine sejati pasulj, a gde će ovogodišnji prodati još ne zna jer treba da ga doradi. Takođe, višegodišnji proizvođač pasulja iz Ravnog Topolovca u opštini Žitište Dragan Lakić nije baš najzadovoljniji ovogodišnjim prinosom, a dobio je oko 600 kilograma po jutru. Prinosi bi mogli da budu i veći, ali je klima pokvarila rod, jer pasulj voli kada se smenjuje toplo vreme i kiša. Lakić kaže da je sejao sumporaš i celokupnu proizvodnju pasulja radio pomoću mehanizacije. I njegov pasulj je bio pod sistemom za navodnjavanje jer bez vode, kaže, više ne vredi kretati u proizvodnju nijednog povrća, pogotovo bez sistema za navodnjavanje ne sme da bude povrće koje se radi na veliko.

Image by Ray Shrewsberry • from Pixabay

Još uvek pasulj manjka u prinosima, ali za sada je sve chill

Što se tiče prodaje pasulja, Lakić kaže da ne brine. Sve proda nakupcima od kuće i uglavnom je zadovoljan cenom. Kilogram sumporaša na veliko košta 450 dinara. Na pijacama tek treba da stigne novi rod. U marketima ga, svakako, ima u ponudi, samo što se verovatno ne kupuje. Pasulj kao najomiljenije domaće jelo ne prija tokom letnje žege, već se priprema kada zahladi. Najbolje ga je jesti tokom zime. Kilogram gradištanca prodaje se u velikim marketima od 300 do 320 dinara. Pritom, beli košta od 250 do 450 dinara, a krupni beli za 300 dinara kilogram.

Kako je docent dr Đorđe Vojnović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu naglasio, pasulja za sada imamo. Preciznije, pasulja imamo 1,1 tonu po hektaru, a mogli bi duplo. U našim agroekološkim uslovima, u nepovoljnim godinama poput prošle 2023. godine, negativni efekti suše i visokih temperatura doveli su do znatno nižih prinosa pasulja. Oni su, u proseku, iznosili 1,1 tonu po hektaru, izjavio je dr Vojnović.

Image by Pexels from Pixabay

Međutim, uz primenu savremene agrotehnike i korišćenja sertifikovanog setvenog materijala, naveo je dr Vojnović, moguće je bez problema ostvariti prinose od najmanje dve do dve i po tone po hektaru. U 2023. godini pod pasuljem je bilo 7.035 hektara, sa kojih je dobijeno 7.865 tona. Prosečan prinos po hektaru bio je 1,1 tonu po hektaru, naglasio je docent dr Đorđe Vojnović.

Izvor: Dnevnik

Tagovi