Kraft piva, poznata i kao zanatska piva, proizvode se u malim pivarama s naglaskom na kvalitet i unikatnost ukusa. Za razliku od industrijskih piva, koja se proizvode masovno prema uniformnim receptima, kraft piva su rezultat posvećenosti, kreativnosti i pažljivog odabira sirovina. U Srbiji je ovaj sektor u razvoju, ali se suočava s brojnim izazovima, posebno na tržištu koje favorizuje industrijske proizvode.

Udruženje malih pivara Srbije, osnovano 2017. godine, okuplja 36 pivara koje se suočavaju s problemima poput nedostatka podrške države. Dejan Smiljanić, predsednik Udruženja, ističe da, iako sve više potrošača prepoznaje zanatska piva, država nije formulisala jasnu politiku prema ovom sektoru. Iako Ministarstvo poljoprivrede najavljuje razvoj novih hmeljarnika, rezultati se neće videti još najmanje šest godina. Zakonska regulativa dodatno otežava položaj zanatskih pivara, jer Zakon o pivu iz 2010. godine ne prepoznaje zanatsko pivo. Udruženje se bori da se kraft pivo uvrsti u zakon putem pravilnika, ali konkretni pomaci izostaju.
Proizvodnji piva u Srbiji fali domaći hmelj
U poređenju sa Hrvatskom, koja ima veliki broj zanatskih pivara na manjem tržištu, Srbija ima registrovanih 60 kraft pivara, od kojih je svega 30 aktivno. Problem leži u visokoj ceni sirovina i niskoj ceni piva, što destimuliše kupce da probaju zanatska piva. U Hrvatskoj je cenovna razlika između zanatskih i industrijskih piva mala, što olakšava širenje tržišta. Hrvatski proizvođači takođe imaju bolji pristup sirovinama, što dodatno snižava troškove proizvodnje.

Jedan od glavnih izazova za srpske kraft pivare je nedostatak domaće proizvodnje hmelja, ključne komponente piva. Proizvodnja hmelja u Srbiji je gotovo nestala nakon privatizacije velikih pivara, a male pivare su prinuđene da uvoze skupe sirovine. Takođe, slada u Srbiji nedostaje, pa se i on uvozi, što dodatno povećava troškove. Cena sirovina u Srbiji je dvostruko viša nego u Evropi, dok se pivo prodaje po nižoj ceni, što dovodi do minimalne zarade za pivare.
Iako Udruženje malih pivara aktivno učestvuje u radnim grupama za formiranje novog zakona i pravilnika o pivu, konkretni sastanci nisu održani više od godinu dana. Smiljanić naglašava da je situacija loša jer mali proizvođači nemaju odgovarajuću podršku države. Bez adekvatne politike, mnogi potencijalni pivari ne smeju da se odvaže da uđu u ovaj sektor. Smiljanić veruje da bi Srbija mogla imati preko 1.000 malih pivara, ali nedostatak podrške i motivacije koči razvoj zanatskog pivarstva.
Izvor: Dobro jutro





