Srpska poljoprivreda je 2022. godinu završila sa padom proizvodnje, izvoza i samim tim spoljnotrgovinskog suficita, prema zvaničnoj statistici. Pak sa druge strane, ne treba izuzeti činjenicu da su proizvodi poskupeli gotovo u svakom segmentu ove privredne grane,
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), obim proizvodnje je opao za osam odsto, izvoz je smanjen za 4,4 odsto, dok se suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni agrarnih proizvoda smanjio gotovo 11 odsto, dostižući 1,6 milijardi evra.
Proteklu godinu obeležile su jedna od najozbiljnijih suša u poslednjih deset godina i porast cena repromaterijala za osnovnu poljoprivrednu proizvodnju, što je imalo lančani efekat na rast cena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Usled nepovoljnih vremenskih uslova, kukuruz i soja su zabeležili pad, dok su suncokret i pšenica ostvarili nešto bolje rezultate, ali su prinosi po hektaru bili ispod dugogodišnjeg proseka.
Znaci da poljoprivreda posustaje: slučaj sa stočarstvom i malinama
Prošle godine, nagli porast cena dogodio se prvenstveno zbog rasta troškova inputa, inflacije i poremećaja izazvanih ratom u Ukrajini. Iako su postojala ograničenja, Srbija je uspela izvezti preko milion tona pšenice u 2022. godini. Voće i povrće predstavljali su gotovo četvrtinu ukupnog izvoza domaće poljoprivrede, pri čemu je izvoz voća opao za 14%, ali je vrednost porasla za 3% na 851,1 milion evra.
Glavni prihodi od izvoza voća potekli su od zamrznute maline, čineći preko 40% ukupne vrednosti, dok je sveža jabuka bila na drugom mestu sa 100,2 miliona evra. Što se tiče povrća, najviše se izvozilo smrznuto i sušeno povrće, sveža šargarepa, kornišoni, luk, paprika, krompir i paradajz, a vrednost izvoza je porasla za 16,8% na 133,2 miliona evra. Preko polovine izvezenih poljoprivrednih proizvoda plasirano je na tržištu EU, a zatim u CEFTA regionu.
Stočarstvo, naročito proizvodnja mleka, goveda i svinjskog mesa, zabeležilo je izrazito loše rezultate prošle godine. Vrednost stočarske proizvodnje u Srbiji iznosila je 176,2 milijarde dinara, a broj goveda i svinja smanjen je za 6,9% i 7%, respektivno. Osim toga, živinarstvo je zabeležilo pad od 3,5%, dok je proizvodnja konzumnih jaja opala za čak 40%. Jedinu oblast sa rastom beleži ovčarstvo.
Mleko, meso i mnogo čega drugog
U 2022. godini, proizvedeno je 1,42 milijardi litara kravljeg i devet miliona litara ovčjeg mleka. Kratkoročne mere, uključujući povećanje otkupne cene mleka, visine premije, uvoz mleka, i bespovratnu intervenciju robnih rezervi u merkantilnom kukuruzu, primenjivane su radi rešavanja problema nestašica na domaćem tržištu.
Izvoz stočarskih proizvoda u 2022. vredeo je 565,1 milion evra, predstavljajući povećanje od 15% u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrednost uvoza povećana za 50,9% na 803,5 miliona evra, stvarajući deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni od oko 238,4 miliona evra.
Ankete pokazuju da su gotovo tri četvrtine poljoprivrednih preduzeća koristile vlastita sredstva za finansiranje. Krediti su mahom bili glavni izvor za većinu preostalih. Budžetski podsticaji i drugi finansijski izvori su imali zanemarljivu ulogu, sa najmanjim učešćem u stočarstvu (1,9%) i drugim izvorima finansiranja (0,2%).
Proizvodnja, i pored značajnih šteta od vremenskih nepogoda, beleži blagi rast ove godine. Poseban je naglasak na žitaricama. Pritom se suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni i dalje smanjuje. U prvih pet meseci, izvoz poljoprivrednih proizvoda povećao se za 10%. Drugim rečima, dostigao je 342,4 miliona evra. Pri tome, preko 90% čine proizvodi primarne biljne proizvodnje. Naročito su zapaženi povrće, voće, žitarice, duvan i stočna hrana. Paralelno, uvoz poljoprivrednih proizvoda vredeo je 326,1 miliona evra. Ovde je gotovo 89% proizvoda primarne biljne proizvodnje. Suficit u ovoj oblasti smanjen je za 232,6 miliona evra u odnosu na isti period prošle godine.
Izvor: Nova ekonomija