Alarmantna je činjenica da su poljoprivredni penzioneri demografski u opadanju. Naime, U bazi Fonda PIO u junu 2023. godine tek 93.117 njih je bilo prijavljeno na obavezno osiguranje. Ovo je markantni pad u odnosu na prošlu godinu, a predstavlja i trend koji se ne zaustavlja.
Prošle nedelje, ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković je putem svog Instagram naloga saopštila da je održala radni sastanak sa direktorkom Poreske uprave, direktorkom RFZO-a i predstavnikom Fonda PIO. Na sastanku su razmatrali načine rešavanja problema dugova poljoprivrednika, a ministarka je postavila pitanje o tome ko i zbog čega toleriše dugovanja. Istakla je da poljoprivrednici, kao poreski obveznici, trebaju biti podvrgnuti istim standardima u pogledu naplate dugova i uplate doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje Fondu PIO, kao i za zdravstveno osiguranje RFZO. Sastanak je organizovan s namerom zajedničkog pronalaženja rešenja za probleme poljoprivrednih proizvođača.
S obzirom na to da se poljoprivredni penzioneri često spominju u kontekstu najnižih primanja, postavlja se pitanje o tome koliko poljoprivrednika trenutno izmiruje svoje doprinose, da li taj broj opada i zašto postoji nedostatak značajnijeg interesovanja za uplatu doprinosa.
Zašto polljoprivredni penzioneri ne osiguravaju sebe?
Prema informacijama koje su pružene iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) za “Politiku”, statistički podaci za jun 2023. godine pokazuju da je u bazi osiguranika evidentirano 93.117 poljoprivrednih osiguranika koji su prijavljeni za obavezno osiguranje. Broj poljoprivrednih osiguranika beleži stalno smanjenje iz godine u godinu.
„Uplata poreza i doprinosa (pa i za penzijsko i invalidsko osiguranje) nije u nadležnosti PIO, već Poreske uprave. Fond PIO utvrđuje staž osiguranja, ali ne vrši zaduženja doprinosima za PIO, već to radi Poreska uprava. U isplatnoj bazi fonda krajem godine evidentirano je 136.711 poljoprivrednih penzionera, što je 8,3 odsto od ukupnog broja penzionera, sa prosečnom penzijom 17.225 dinara (pre januarskog povećanja),“ navodi se u penzionom fondu.
Prosečan radni vek poljoprivrednih osiguranika u godini kada stiču pravo na starosnu penziju iznosi 18 godina za žene i 22 godine za muškarce. Opšti prosek za sve kategorije osiguranika iznosi 30 godina za žene i 32 godine za muškarce. Što se tiče prosečnog trajanja korišćenja starosne penzije, žene ostvaruju prava tokom 23 godine, dok muškarci koriste penziju u proseku 17 godina. Ukupni prosek za sve penzionere iznosi 21 godinu za žene i 17 godina za muškarce.
Agrarne penzije: uslovi i izazovi
Na pitanje o tome da li niska osnovica za uplatu doprinosa predstavlja glavni razlog zašto su njihove penzije uvek među najnižima, u penzijskom fondu ističu da većina poljoprivrednih osiguranika uplaćuje doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO) samo 15 godina, što je minimalni uslov za sticanje prava na penziju. Oni doprinose plaćaju prema najnižoj osnovici osiguranja, pa im se penzija obračunava ispod minimalnog iznosa. Država im, stoga, subvencionira iznos do najnižeg zakonskog limita za ovu kategoriju osiguranika.
Poljoprivredno osiguranje je obavezno i regulisano zakonom. Osiguranici stiču status poljoprivrednika početkom obavljanja poljoprivredne delatnosti, a prestaje kada obustave tu delatnost. Njihov status se utvrđuje na osnovu prijave ili odjave sa osiguranja. Kao obveznici doprinosa po osnovu obaveznog osiguranja, poljoprivrednici su dužni da plaćaju doprinose dok su prijavljeni.
Ukoliko se prijave za obavezno osiguranje zbog zaposlenja ili samostalne delatnosti, prekidaju poljoprivredno osiguranje. U slučaju odjave, mogu ponovno postati poljoprivredni osiguranici, ali je potrebno proći postupak utvrđivanja statusa od novog datuma, s obzirom na moguće promene (npr., promena vlasništva nad zemljom, razvod, promena prebivališta).
Pitanje poljoprivrednica
Kada je reč o ženama koje žele nastaviti uplatu doprinosa nakon smrti supruga, kako bi eventualno stekle pravo na penziju ili novac koji je pokojnik uplaćivao, u Fondu PIO objašnjavaju da ako žena prethodno nije bila obavezno osigurana kao član domaćinstva pokojnog osiguranika ili nije ostvarila pravo na porodičnu penziju, može postati osiguranik poljoprivrednik pod određenim zakonom propisanim uslovima. Morala bi se prijaviti za obavezno osiguranje po osnovu poljoprivredne delatnosti i uplaćivati doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje. Ukoliko su ispunjeni svi zakonom propisani uslovi, može steknuti pravo na penziju.
Važno je napomenuti da prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja nisu prenosiva i da niko, uključujući suprugu, ne može nastaviti uplatu doprinosa za osiguranika čije osiguranje prestaje smrću.
U situaciji gde je pokojni osiguranik uplaćivao doprinose najmanje pet godina, supruga može ostvariti pravo na porodičnu penziju. Ako je vreme uplate doprinosa manje od pet godina, ti doprinosi se gube, navode iz Fonda PIO.
Izvor: Politika