Agroekonomista Milan Prostran ocenio je situaciju protesta poljoprivrednika koji trenutno besne širom Evrope. Rekao je da su oni kulminacija nezadovoljstva i problema koji su intenzivirani od početka ratnog sukoba na istoku Evrope i da su suštinski vezani za finansijske poteškoće sa kojima se paori suočavaju.
Prostran je, istakao da su protesti najizraženiji u zemljama koje su pretežno usmerene na poljoprivredu, a Francuska se posebno ističe s udelom 18-20% u proizvodnji hrane za celokupnu evropsku zajednicu.
Izvor: N1
„Najveći je problem velikih i visokih troškova proizvodnje u poljoprivredi,“ rekao je Prostran. „Posebno nafte. A tu su troškovi za đubrivo, seme, sve ono što formira krajnju cenu proizvoda. Porasle su i kamate na kredite. Posebno ih pritiska i problem velikog bescarinskog uvoza poljoprivrednih proizvoda iz istočnih zemalja Evrope, da ne kažem samo Ukrajine, ali i Latinske Amerike, posebno Argentine.“
Prostran hladno i nemilosrdno o trenutnom stanju stvari
Poljoprivredni proizvođači širom Evrope traže carinsku zaštitu za svoje proizvode, dodaje Prostran, jer su na osnovu visokih troškova proizvodnje nekonkurentni sa cenama u odnosu na ono što se uvozi.
Softver: Hotpot.ai
Oni traže pre svega da se smanje i porezi i nameti na gorivo i kamate na kreditima. On je čuo da je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla da su oni već usmerili 500 miliona evra kao pomoć poljoprivredi, ali to je bilo za problem uvoza pšenice iz Ukrajine. Svako 390 milijardi evra je odvojeno za potrebe poljoprivrede i oni će očigledno morati da vrše preraspodelu budžeta”, rekao je Prostran.
Prostran je naglasio da je poljoprivreda sektor koji “mnogi ne razumeju ili neće da razumeju”, ukazujući i političare, jer kako je rekao, protesti poljoprivrednika širom Evrope, još uvek nemaju “političku etiketu”, a ne bi ni bilo dobro da dođe do toga.
Izvor: AFP News Agency
Kada je reč o mogućim rešenjima, Prostran je izrazio mišljenje da je neophodno da se ona brzo formiraju i sprovedu u delo, te da će biti nužno rešiti svako pojedinačno pitanje. „U suprotnom nikome neće biti dobro. Mislim da je moguće da dođe do rešenja, biće zatezanja, neće se to tako lako odmrznuti. Za mesec dana počinje prolećna setva, nova ulaganja, novi troškovi,“ naglasio je Prostran.
Pad površine poljoprivrednog zemljišta
Analizirajući rezultate nedavnog popisa poljoprivrede u Srbiji, Prostran je izrazio zabrinutost zbog prvih objavljenih podataka, ističući posebno problem smanjenja stočnog fonda.
Istakao je važnost popisa za oblikovanje agrarne politike, naglašavajući da su objavljeni podaci izazvali zabrinutost. Prostran je posebno istakao pad u stočarskoj proizvodnji, iznoseći alarmantne cifre: pad broja goveda za 20,1%, svinja za 33,6%, ovaca za 1,9%, koza za 35,5%, i živine za 17%, dok je broj košnica gotovo udvostručen.
Govoreći o kritičnim tačkama, Prostran je ukazao na opadanje površine poljoprivrednog zemljišta, ističući potrebu za kontrolom promene namene zemljišta, koja često ide u korist infrastrukture i građevinskih objekata.
Što se tiče stočarstva, Prostran je istakao da su procenti opadanja prisutni od 1990. godine. Tu je navodio brojne razloge, uključujući sankcije, megainflaciju, privatizaciju 2001. godine, i česte promene agrarne politike s 16 ministara. Takođe je naglasio smanjenje potrošnje mesa kao kočnicu daljeg razvoja. Naveo je konkretni pad od sadašnjih 42 kilograma godišnje po glavi stanovnika, u poređenju s pređašnjih 65 kilograma.
Prostran je istakao i problem zaraznih bolesti, poput Afričke kuge svinja, koja je pogodila zemlju i još uvek predstavlja izazov. On je dodao da Evropa suočava s problemom nedostatka kvalitetnog junećeg mesa. Istakao je pritom razlike u politikama uzgoja, posebno u smanjenju broja goveda radi smanjenja emisije ugljen dioksida.
Pozitivna vest je povećanje broja košnica, što Prostran vidi kao garant za kvalitetnije voćarstvo. Naglasio je važnost pčela za život, ukazujući na značaj povećanja broja košnica, ne samo za izvoz, već i za opšte zdravlje lokalne zajednice.
Izvor: RTV