Hrastov čips se sve češće koristi za ubrzavanje procesa sazrevanja jakih alkoholnih pića, uključujući rakiju, vinjak i konjak. Čips čine komadići hrastovog drveta, najčešće kitnjaka ili lužnjaka, istih vrsta koje se koriste za izradu buradi. Ovaj materijal omogućava brzo sazrevanje pića, pri čemu se dobijaju boja, miris i ukus slični onima iz dugotrajnog odležavanja u hrastovim buradima. Iako upotreba čipsa nije zabranjena prema zakonima Evropske unije, često se smatra nemoralnom, posebno kada proizvođači takva pića deklarišu kao da su stajala u buradima.

Doktor Branko Popović iz Instituta za voćarstvo u Čačku objašnjava da postoje različiti oblici alternativnih sredstava za sazrevanje, poput letvica, piljevine i kocki. Ova sredstva mogu poboljšati organoleptičke osobine pića, ali krajnji rezultat zavisi od doziranja i vremena kontakta s destilatom. Prekomerno korišćenje čipsa može dovesti do neželjenih efekata, poput prebojenih ili gorkih pića. Iako su razlike između pića sazrelih pomoću čipsa i onih u buradima suptilne, iskusni degustatori i hemijske analize mogu ih otkriti.
Najprominentniji francuski hrastov čips
Najčešće korišćena pića za proces sazrevanja u hrastovini uključuju šljivovicu, kajsijevaču, jabukovaču, dunjevaču, lozovaču, vinjak i konjak. Dok neke rakije mogu biti bezbojne, većina značajno dobija na kvalitetu nakon sazrevanja u hrastovim buradima. Zakonski, vinjak i konjak moraju odležavati nekoliko godina u buradima, dok je za druge destilate dozvoljena upotreba alternativnih metoda. Međutim, u deklaracijama ne bi trebalo navoditi lažne podatke o dužini sazrevanja, jer to dovodi potrošače u zabludu.

Francuska je lider u proizvodnji visokokvalitetnih buradi, zahvaljujući vekovima pažljivog gazdovanja hrastovim šumama. Francuzi imaju precizne standarde za odabir i seču stabala, čime osiguravaju dosledan kvalitet buradi i karakteristike destilata. Za razliku od njih, Srbija još uvek nema razvijenu infrastrukturu i analitičke metode koje bi omogućile ovakav nivo kontrole. Proizvođači u Srbiji često dobijaju različite tonove destilata iz buradi, čak i kada se koriste identični materijali.
Iako alternativa poput hrastovog čipsa omogućava brzu proizvodnju pića sličnih tradicionalnim, nedostatak zakonske regulative i standarda u mnogim zemljama, uključujući Srbiju, otvara prostor za manipulaciju. Doktor Popović ističe potrebu za usklađivanjem zakonodavstva i razvojem domaće proizvodnje buradi kako bi se podigao kvalitet i transparentnost u proizvodnji jakih alkoholnih pića. Perspektiva postoji, ali zahteva značajno ulaganje i vreme.
Izvor: Dobro jutro