Nakon osnovne obrade oranja, sledeća agrotehnička mera je predsetvena priprema zemljišta.
Gruba predsetvena priprema je predsetvena priprema zemljišta, koja počinje još u novembru ili decembru mesecu. Cilj ove agrotehničke mere je da se zatvori brazda na parceli, zatvaranje razora, grebena i svih onih neravnina nastalih oranjem.
U toku jeseni i zime, u zavisnosti od godine, imamo veće količine padavina koje se akumuliraju u zemljištu.
Ukoliko je parcela poravnata, sve te padavine će se jednako akumulirati po parceli.
Jaki mrazevi, u kombinaciji sa vodom nastalom od atmosferskih padavina, „rahle“ strukturu zemljišta i time stvaraju preduslove da prolećna priprema zemljišta bude urađena sa što manje prohoda agregata i da kvalitet pripreme bude na najvišem nivou.
Fina predsetvena priprema se radi u proleće, kada se površinski sloj prosuši, 7 do 10 dana pre početka setve, ukoliko to vremenski uslovi dozvole. Cilj predsetvene pripreme je stvaranje setvene posteljice na dubinu setve sa gornjim rastresitim slojem orašaste strukture, koje će unetom semenu stvoriti idealne uslove za klijanje i nicanje.
Ovom agrotehničkom merom direktno utičemo na kvalitet klijanja i nicanja semena kukuruza.
Vodeni, vazdušni i toplotni režim u zemljištu, u fazi nicanja semena kukuruza, pripremom mora biti podešen tako da seme nesmetano uđe u ciklus klijanja i nicanja.
Ovom merom postiže se uništavanje ranih prolećnih korova na parceli. Startno đubrivo se inkorporira po profilu i u zoni koja je biljci potrebna.
Na pravilno pripremljenoj parceli efikasnost herbicida je na svom maksimumu.
Danas postoje vrhunske mašine koje u jednom prohodu mogu da pripreme zemljište za setvu.
Pravilo (i najbitnije u poljoprivrednoj praksi) je to da struktura iznad setvene posteljice ne sme da bude praškasta, odnosno monolitna.
U aprilu mesecu su nestabilni vremenski uslovi, koje karakterišu pojave kasnih prolećnih mrazeva i moguće veće količine padavina.
Stoga, treba pripremiti zemljište da usled većih količina padavina ne dođe do pojave pokorice, koja može fizički da ugrozi nicanje. To važi za sve tipove zemljišta na kojima se gaji kukuruz. Naročito treba obratiti pažnju na minutna zemljišta tipa smonica.
Ukoliko se osnovna obrada ne uradi u jesen, treba je uraditi u rano proleće, čim se za to stvore uslovi. Dubina oranja ne sme biti veća od 20 cm, kako se ne bi izvaljivale grudve, koje se kasnije ne mogu razbiti. U zavisnosti od tipa setvospremača i njegovih radnih organa, potrebno je izvršiti podešavanje radnih organa tako da se parcela pripremi sa što manje prohoda.
Autor: Dragan Stojković, mast. inž. polj.
Program menadžer-semena ratarskog bilja, Agrosava d.o.o.