11343332030786304548

Regenerativna poljoprivreda: prednosti i izazovi

Link kopiran u privremenu memoriju!

Regenerativna poljoprivreda za naše podneblje, a i za veći deo sveta jedan je od odgovora na klimatske promene i za zaustavljanje degenerativnih procesa u zemljištu.

Tokom trajanja Sajma, održan je panel posvećen zdravom zemljištu i principima regenerativne poljoprivrede, s ciljem prenošenja pozitivnih iskustava iz prakse i isticanja njenog značaja za budućnost.

Image by macrovector on Freepik

Da li je regenerativna poljoprivreda na čvrstim nogama u nas?

Florijan Farkaš, koji dolazi iz Bajmoka na severu Bačke, istaknuti je pionir regenerativne poljoprivrede u našim krajevima. Već sedam godina se uspešno bavi ovom praksom i deluje kao savetnik za poljoprivredu.

On naglašava da regenerativna poljoprivreda predstavlja sistem koji inkorporira postojeće agrotehničke prakse u proizvodni proces s ciljem poboljšanja produktivnosti i biološke raznolikosti zemljišta.

Image by rawpixel.com on Freepik

Prema Farkaševom viđenju, ključni motiv za prelazak na ovaj sistem bila je očigledna degradacija plodnosti zemljišta. Naime, dok je sedamdesetih godina prošlog veka humus iznosio 4,65%, do 2005. drastično je opao na oko 3,20%. Tada je Florijan počeo aktivno tražiti rešenja kako bi zaštitio zemljište.

„Prelaskom 2008. na konzervacijski način obrade nije bilo puno boljitka. I dalje sam tražio i otkrio regenerativnu poljoprivredu. Tako da 2017. na jednom delu parcela počinjem s njom, da bi već godinu kasnije svih 10 ha polako uveo u sistem regenerativne poljoprivrede“, naglasio je Farkaš.

Image by macrovector on Freepik

Detaljnije od struke

Regenerativna poljoprivreda nije samo o proizvodnji hrane. Glavni cilj je proizvodnja hrane koja je održiva i isplativa, ali danas je ovaj koncept posebno važan zbog klimatskih promena. Ona pomaže u vezivanju ugljenika u zemljištu na duži period, smanjujući emisiju ugljen dioksida i doprinoseći borbi protiv globalnog otopljavanja. Čak i stručnjaci u svetski poznatim kompanijama, poput Nestlea, najvećeg proizvođača hrane, prepoznali su važnost regenerativne poljoprivrede u borbi protiv klimatskih promena.

Ivanka Stojnić, menadžerka za održivi razvoj u kompaniji Nestle, ističe da su uložili značajna sredstva u podršku regenerativnoj poljoprivredi u Srbiji, prelazeći cifru od milion evra. Fokusirajući se na sušeno povrće i kupujući ga od lokalnih proizvođača, planiraju da sve svoje proizvodnje prevedu na regenerativnu poljoprivredu.

Photo by Ochir-Erdene Oyunmedeg on Unsplash

Čak i kompanija “Telek Paprika” u Martonošu prepoznala je važnost regenerativne poljoprivrede i prihvatila je principe ovog koncepta zahvaljujući podršci kompanije Nestle. Njihov proizvodni program fokusiran je na uzgoj začinskog bilja kao što su peršun lišćar i mirođija, a na više od 200 hektara primenjuju koncept regenerativne poljoprivrede.

Regenerativna poljoprivreda u srži: „Geneza“ i „Donau Soja“

I kompanija “Geneza” u Kanjiži prihvatila je koncept regenerativne poljoprivrede. Marko Bojin, agronom u ovoj firmi, navodi da obrađuju 250 hektara zemljišta koje su u zakupu, primenjujući koncept regenerativne poljoprivrede već četvrtu sezonu. Počeli su na skromnih 50 hektara, ali sada se regenerativna poljoprivreda primenjuje na 220 hektara.

Izvor: Donau Soja

Uzimajući u obzir ključne elemente regenerativnog poljoprivrednog sistema, poput izostanka obrade zemljišta i korišćenja smesa pokrovnih biljaka kao pokrovnog useva, uveli su raž od prošle godine.

Marko Bojin objašnjava da je pre četiri godine nivo humusa bio između 2,7 i 2,8%. Sada, u poslednje dve godine, je porastao na 3,2 do 3,4%. Ovde se ne koristi plug, ne obrađuje se zemljište plugom, već se seme direktno seje. Cilj je pokazati da je moguće vratiti život zemljištu i nastaviti uspešno da se koristi.

Izvor: Geneza

Proizvodni program kompanije “Geneza” obuhvata raznovrsno povrće poput peršuna lišćara, spanaća, mirođije, korijandera, od kojih se 90 odsto izvozi. Takođe se gaji i korenasto povrće poput paštrnaka, mrkve i celera.

Organizacija Donau Soja takođe pruža podršku u širenju regenerativne poljoprivrede proizvođačima. Dr Mirjana Lalošević, agromenadžer ove međunarodne neprofitne organizacije, dala je izjavu za javnost. Istakla je da su kroz projekat obuke nazvan “Tranzicija ka regenerativnoj poljoprivredi” od strane EU dobili podršku za obuku 30 poljoprivrednika. Njih će obučavati o principima regenerativne poljoprivrede i njenoj primeni na njihovim farmama. U naredne tri godine, ovi poljoprivrednici će imati besplatnu podršku kako bi unapredili svoju proizvodnju i usvojili regenerativne prakse prema svojim motivima i mogućnostima.

Izvor: Poljoprivrednik

Tagovi