Izdavanje državnog poljoprivrednog zemljišta u ekonomskoj godini 2024/2025 započelo je uspešno, s obzirom na to da je izdato više od 254.000 hektara od ukupno 260.000 hektara koji se tradicionalno izdaju. U Srbiji ukupno postoji oko 400.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, od čega je 57% oranica, 27,5% pašnjaka i 10% livada, dok su neizdate površine oko 140.000 hektara.

Do sada su završeni prvi i drugi krug javnog nadmetanja u 79 lokalnih samouprava, dok je u 33 opštine okončan samo prvi krug. Opštine Kovačica i Žagubica prednjače u izdavanju zemljišta, jer su završile sva tri kruga nadmetanja. Trenutno su oglasi za prvi krug dostupni u opštinama kao što su Žablj, Bečej, Inđija i Vladimirovci. Ukupno su usvojena 144 programa izdavanja poljoprivrednog zemljišta, dok je jedan program u Koceljevi odbijen.
Vojvodina i dalje prednjači u skupoći zemljišta
Veći deo izdatih državnih njiva, preko 119.000 hektara, zakupljen je od strane poljoprivrednih proizvođača, dok su stočari zakupili više od 72.000 hektara. U prethodnoj agroekonomskoj godini država je od zakupa zaradila više od 48,7 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti, dok je prosečna cena zakupa iznosila gotovo 300 evra po hektaru. Cena zakupa varirala je između 10 i 700 evra po hektaru, u zavisnosti od klase zemljišta i lokalne samouprave.

Najskuplji zakup zabeležen je u Vojvodini, u opštinama poput Inđije, Malog Iđoša, Kule, Pančeva, Srbobrana i Plandišta. U njima je cena po hektaru dostizala od 450 do 690 evra. U ovim područjima, zakup državnih njiva bio je skuplji od privatnog zemljišta. Podsećamo, za privatnjake zakup retko prelazi 500 ili 600 evra po hektaru. S druge strane, najniže cene zakupa postignute su u Rasinskom, Pirotskom, Braničevskom i Borskom upravnom okrugu. U dotičnim okruzima su se arende kretale između 10 i 50 evra po hektaru.
Visina zakupa pašnjaka bila je značajno niža i zavisila je od kvaliteta zemljišta. Kretala se s cenama između 8 i 151 evra po hektaru. Ovi podaci ukazuju na značajnu raznolikost cena i uslova zakupa u različitim regionima Srbije, što reflektuje lokalne specifičnosti i potražnju za poljoprivrednim zemljištem.
Izvor: Agronews