Sajam? Srbija? Srpska? Poljoprivreda? Višković? Mesarović? Drvoprerađivanje? Akciza? Vino? Crnogorci? Konkurentnost? Problemi? Upitnik?
Kakav Sajam to Srbija i Srpska spremaju?
Na jesen će Republika Srpska i Srbija organizovati zajednički sajam u oblasti prehrambene industrije, a na sastanku premijera Republike Srpske Radovana Viškovića i ministarke privrede Srbije Adrijane Mesarović dogovoreno je da se započne sa pripremama za organizaciju, saopštila je Vlada Republike Srpske nakon sastanka.
Ovaj sajam će omogućiti okupljanje, upoznavanje i predstavljanje domaćih proizvođača hrane iz Republike Srpske i Srbije, kao i predstavnika trgovačkih lanaca, s ciljem poboljšanja i organizovanijeg plasmana proizvoda i roba na različita tržišta.
Na sastanku su razmatrane i konkretne aktivnosti koje će se preduzeti u vezi sa projektima čija je realizacija u toku, kao i o novim zajedničkim projektima, posebno u oblasti drvoprerađivačke i prehrambeno-prerađivačke industrije.
U vezi sa drvoprerađivačkom industrijom, dogovoreno je da se u narednih nekoliko sedmica organizuje veliki skup na kojem će učestvovati proizvođači nameštaja i razmotriti mogućnosti proizvodnje u ovoj oblasti, s posebnim naglaskom na finalizaciju proizvoda, proizvodnju i plasman nameštaja.
Takođe, dogovoreno je da se organizuju zajednički nastupi i posete delegacija privrednika iz Republike Srpske i Srbije zajedno sa zvaničnicima iz Republike Srbije i Republike Srpske tokom razgovora i poseta inostranstvu i svetskim kompanijama.
Poviše Lovćena vino u problemu
Namera vlade Crne Gore da uvede akcizu na vino od 25 centi po litru, sa procenom da će godišnje prihodovati četiri miliona evra, naišla je na snažno protivljenje malih i velikih vinogradara i vinara u Crnoj Gori. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV), na čijem je čelu Vladimir Joković, se slaže. Ono je takođe ukazalo na potrebu preispitivanja ove ideje i nalaženja kompromisnog rešenja, piše „Pobjeda“.
Crnogorski reditelj Nikola Vukčević, koji se proizvodnjom grožđa i vina bavi već sedam godina, nakon što je preuzeo porodični posao posle očeve smrti, obratio se javnosti. On lično smatra ovu ideju neprihvatljivom. Vukčević godišnje proizvede između 2.000 i 3.000 flaša vina, zavisno od roda, i godinama pokušava da se probije na tržište.
On navodi da proces proizvodnje vina, ukoliko se obavlja na zdrav, pošten i porodičan način, već predstavlja opterećenje, komplikovan je i skup. Uvođenje akciza, prema njegovim rečima, samo bi dodatno prolongiralo ili čak ugušilo ovaj proces. Ako vlada uvede akcizu uprkos protivljenju vinske zajednice, crnogorski proizvođači će morati unapred da plate državi za nešto što još nije prodato, niti je sigurno da će biti prodato, upozorava Vukčević.
Šta ova akciza znači?
Uvođenje akcize preti konkurentnosti crnogorskog vina, koje se proizvodi u malim porodičnim vinarijama. Ove vinarije već su preopterećene borbom sa proizvodima velikih kompanija, regionalnog i međunarodnog tržišta, čija vina zbog većeg obima proizvodnje i nižih cena imaju prednost. Posledica toga biće dodatno opterećenje jedne od retkih grana finalne proizvodnje u Crnoj Gori.
MPŠV je, prema Vukčeviću, već trebalo da reaguje u zaštitu preostalih vinara, ako to već nije učinilo. Iz MPŠV takođe smatraju da uvođenje akcize neće doprineti razvoju crnogorskih vinarija. Oni navode da bi usvajanje predloga bilo problematično za dalji razvoj vinskog sektora, ističući da bi to dovelo do jačanja sivog tržišta i nekonkurentnosti domaćih brendova na unutrašnjem tržištu.
Ministarstvo priznaje stav vlade da je neopravdano da vina, kao alkoholna pića koja mogu biti štetna po zdravlje, budu izuzeta iz akciza. Ipak, razumeju crnogorske vinare koji kompletnu proizvodnju plasiraju na domaćem tržištu, uključujući „Plantaže“ sa preko 60% proizvodnje.
Treba napomenuti da nijedna država sa razvijenim vinskim sektorom, većom proizvodnjom i svetskom reputacijom vina, kao što su Italija, Španija, Portugalija, Grčka, Austrija, Nemačka, Mađarska i Hrvatska, ne primenjuje ovakva finansijska opterećenja. U zemljama iz okruženja, poput Severne Makedonije, Slovenije i Srbije, akcize na vino su nula evra, podsećaju iz Ministarstva.