Na Zlatiboru se održava događaj „Srpski dani osiguranja“, na kome je, između ostalog, bilo reči i o osiguravanju poljoprivrednika.
U prvih šest meseci ove godine, kako se navodi na ovom događaju, prodaja polisa privatnog zdravstvenog osiguranja povećala se za impresivnih 50% u poređenju s istim periodom prethodne godine. Razmatra se kako unaprediti osiguranje u poljoprivredi, jer i pored subvencije države, svega 15% obradivog zemljišta je osigurano.
„Srpski dani osiguranja“ i domaći agrar
Tržište osiguranja ostaje stabilno, iako su zabeležene obične i superćelijske oluje, a povećani zahtevi za isplatu šteta su pokriveni, dok je porast uplata osiguranja iznosio 16%. Guvernerka za osiguravače pri Narodnoj banci Srbije, Jorgovanka Tabaković, naglašava važnost poštovanja zakona i pružanja fer polise po što povoljnijim cenama.
„Pre svega, zbog značaja osiguranja koje nema i neće imati u dogledno vreme konkurenciju, bez obzira na razvoj savremenih tehnologija, za razliku od banaka koje dobijaju konkurenciju u platnim institucijama i raznim platformama,“ izjavila je Tabaković.
Ivana Soković predsednik UO Udruženja osiguravača Srbije, dodala je par detalja o napretku pomenutog udruženja u polju osiguravanja građana različitih kalibara. „Da istaknem da smo kao sektor osiguranja za ovih sedam godina prešli značajan put. Ukupna premija osiguranja tržišta Republike Srbije kao i prosečna premija po glavi stanovnika je povećana za 50%. Dok su u istom periodu tehničke rezerve tržišta osiguranja povećane za čak 54%. Danas dostižu gotovo dve milijarde evra,“ izjavila je Sokolović.
Još se očekuje rast
Tokom pandemije koronavirusa, privatno zdravstveno osiguranje doživljava značajan rast, dok se poljoprivrednici i dalje retko odlučuju za ovu vrstu polise. Vlasnici većeg imanja imaju veću verovatnoću da su osigurani.
„Uslovi koje nudimo su prilično stimulativni jer se premija plaća po ubiranju ploda, ne na početku osiguranja što je inače pravilo“, izjavio je Zoran Blagojević, direktor osiguravajuće firme „Vinerštediše“.
Uz doprinos od 3.000 do 4.500 dinara po hektaru, obezbeđuje se nadoknada štete do iznosa od 200.000 dinara. Iznos isplate šteta neprestano raste.
„Zadnjih par godina se kreću između 10-20%, rastu svake godine. Prognoze su da će sledećih nekoliko godina taj rast biti čak 30%“, veli Duško Jovanović, generalni sekretar Udruženja osiguravača Srbije
Samo jedna osiguravajuća kuća u Srbiji je nakon ovogodišnjih superćelijskih oluja isplatila milijardu dinara odštete.
Izvor: RTS