Iako je zabranjeno pre skoro 40 godina, olovo je i dalje jedan od najopasnijih zagađivača jer se ne razgrađuje i ne nestaje prirodnim putem.
Boje proizvedene pre 1978. bile su jedan od najvećih uzroka trovanja olovom. Nije to bio slučaj samo kod boje – pre više decenija olovo se nalazilo u benzinu, vodovodnim cevima i pesticidima. A opasnost nije samo u gutanju ovog metala, već i u udisanju i apsorpciji kroz kožu.
Zašto testirati zemljište?
Ako planirate da uzgajate jestive plodove na zemljištu pored temelja kuće koja je bila krečena i farbana pre kasnih 70-ih godina prošlog veka, neophodno je da parče zemlje gde bi radili baštu testirate na prisustvo olova.
Kakav je rizik?
Kada su prisutni povišeni nivoi olova u zemljištu hrana koju uzgajate na njemu može sadrži olovo. Iako se tragovi olova mogu naći na površini plodova, problem nastaje kada su ti plodovi takvi da je sa njihovih površina teško u potpunosti isprati te tragove. Unošenje male količine kontaminiranog zemljišta ili udisanje olovne prašine može da bude opasno.
Šargarepu, krompir i ostalo korenje je teško očistiti od zemlje. Kada se gaje u zemlji sa blago povišenim nivoom olova, uvek ih treba oljuštiti. U zemljištima sa višim nivoima olova, najbolje je da ih uopšte ne uzgajate.
Olovo uglavnom nije bioraspoloživo za biljke. Teoretski postoji mogućnost da biljke mogu ukloniti olovo iz tla. Iako ovaj proces, poznat kao fitoremedijacija, može da deluje kod drugih zagađivača, istraživanja su više puta pokazala da taj proces ne deluje kad je reč o olovu. Razlog je taj što je olovo stabilan metal nerastvorljiv u zemljištu.
Izvršiti ispitivanje zemljišta
Obavezno obavite laboratorijske testove za ukupan sadržaj olova u vašem zemljištu. Laboratorija može da pruži uputstva o tome kako se pravilno uzima uzorak vašeg tla. Olovo se može veoma različito manifestovati na istom zemljištu, čak i kada je reč o maloj površini, zato ozbiljno prihvatite sva uputstva laboranata koji će vam testirati parcelu.
Kako interpretirati rezultate testa?
Testovi skrininga zemljišta daju rezultat u broju delova na milion (PPM) olova u uzorku tla. Umesto da se fokusirate na broj koji ste dobili, preporuka je da najpre vidite kom opsegu pripada olovo u vašem zemljištu – tj. da li je rizik nizak, srednji ili visok.
U nezagađenom zemljištu normalni nivoi olova kreću se između 2 i 300 PPM, a prosek je oko 35 PPM.
Skala rizika
NIZAK: Ako olovo prisutno u vašem zemljištu testira 400 PPM ili manje, tlo je sigurno za bilo koju upotrebu
SREDNJI: Nivoi olova od 400 PPM i više spadaju u opseg srednjeg rizika koji povećava količinu rizika na gornji prag od 1.000 PPM
VISOK: Ako je nivo olova iznad 1.000 PPM, koristite svoje zemljište za nešto drugo, a ne za sadnju bašte