Duboko smo u junu, a setva prolećnih useva je završena. Usevi napreduju dobro, pri čemu je prema rečima Zorice Rajačić, agronoma iz Poljoprivredne stručne službe u Zrenjaninu, suncokret najzastupljenija kultura u srednjem Banatu, pokrivajući preko 40.000 hektara obradivih površina.
„Ove godine je setva suncokreta kasnila u odnosu na prethodne godine. Dok su u prošlosti ključni faktori za setvu bili optimalna temperatura vazduha i zemljišta, ove godine je vlaga bila presudna“, objašnjava Rajačićeva. Tom prilikom je dodala da je većina površina zasejana nakon 20. aprila, posle kratkotrajnih prolećnih padavina.
Suncokret u usponu, a evo i zašto
Prema Zorici Rajačić, suncokret je brzo nikao nakon setve i trenutno se nalazi u dobrom stanju. Nakon intenzivnog rasta biljaka, uljarica je sada u fazi zaštite. Preporučuje se poljoprivrednicima da pažljivo procene fazu razvoja svojih useva i prisustvo korova pre nego što primene zaštitne tretmane.
Jaroslav Holik, iskusni ratar iz Padine blizu Pančeva, istakao je da tradicionalno suncokret zauzima oko 30% površina na njegovom gazdinstvu. Na oko 100 hektara koje obrađuje, ove godine suncokret je zauzeo četvrtinu površina. On je dodao da se uvek pridržava “svetog trojstva” ovog kraja – pšenice, kukuruza i suncokreta.
Holik je takođe napomenuo da ove godine nisu imali značajnih problema sa štetočinama, pa nije bilo potrebe za presejavanjem parcela. Planira da smanji površine pod suncokretom, pošto je prošle godine posejao oko 35 hektara, dok je ove godine smanjio površinu za 10 hektara. Holik je istakao da nestabilnost cena dodatno opterećuje poljoprivrednike, jer se cene formiraju tokom ili nakon žetve, što stvara neizvesnost u pogledu profitabilnosti.
Šta može predstavljati izazov?
Holik ističe da otkupnu cenu za suncokret određuju uljare, naglašavajući da sav rod koji nije deo berzanske robe mora biti prodan odmah nakon žetve, bez mogućnosti pregovora.
Suncokret je vrlo zahtevan za zemljište i iscrpljuje ga do te mere da nakon njega nije moguće sejati ništa drugo osim pšenice. Holik je pokušao koristiti suncokret kao predusev za kukuruz, ali nije imao uspeha. Takođe, iznenađen je ponuđenom otkupnom cenom od 50 dinara po kilogramu, koju smatra smešnom. U sušnim godinama, prinosi kukuruza nakon suncokreta znatno su niži u poređenju sa situacijom kada je prethodna kultura bila kukuruz ili pšenica, što ga je razočaralo.
Na njegovom gazdinstvu, najbolja praksa za uzgoj suncokreta uključuje osnovno đubrenje u jesen, setvu oko prvog aprila, zaštitu useva od korova, prvo usmereno na uskolisne, a potom na širokolisne korove. Prihrana se vrši folijarno, aminokiselinama, uz jedno plitanje i fungicidni tretman protiv sklerocinije u kasnijim fazama rasta. Sve se završava žetvom.
Holik primećuje da su prinosi na njegovim parcelama prošle godine iznosili oko dve tone po hektaru. Međutim, nije siguran da li je razlika u prinosu u poslednjih pet godina rezultat kvaliteta semena, stanja zemljišta ili prisustva vetrenjača u južnom Banatu.
Izvor: Poljoprivrednik